Pabirčenje dobar biznis

Zoran RAJIĆ

01. 10. 2016. u 18:00

Ostaci kukuruza i suncokreta u atarima donose zaradu nezaposlenim Sivčanima. Dobro organizovane porodice nakupe dnevno pola tone klipova i 100 kg semenki

Пабирчење добар бизнис

Pabirčari plaćaju prevoz i kombajniranje suncokreta

SA berbom kukuruza i žetvom suncokreta u Sivcu, selu sa najvećim atarom i najviše nezaposlenih u opštini Kula, počelo je i masovno pabirčenje klipova i glavica. Sakupljači se raduju dobrom prihodu, jer su oba useva ove godine odlično rodila - kukuruz više od 10 tona, a suncokret oko tri tone po hektaru.

Pojedini meštani odustali su od odlaska na sezonske poslove u Slovačku, očekujući da od pabirčenja zarade mesečno 500-600 evra, kao i u slovačkim fabrikama za 12 sati rada na dan.

- Dobro organizovane porodice mogu dnevno da napabirče do pola tone klipova kukuruza, čija je cena šest evra po kilogramu. To je količina koju troje-četvoro članova domaćinstva mogu da dovuku sa njiva biciklom. Postoje i familije koje su od pabirčenja napravile pravi biznis, za koji su opremljene motokultivatorima, traktorima i motociklima sa prikolicama. One mehanizacijom mogu da zađu i do pet-šest kilometara u atar i da nakupe i do dve tone klipova na dan, što je dnevnica od 120 evra - navodi dobro upućeni meštanin.

Pristojna je zarada, hvale se pabirčari, i od sakupljanja poleglih glavica suncokreta, koje kombajn nije uspeo da zahvati.

TROJICA POLjOČUVARA DOBILA OTKAZ RUKOVODILAC Poljočuvarske službe u opštini Kula Dragana Lasica naglašava da je pabirčenje dopušteno samo uz pismenu saglasnost vlasnika njiva. Zbog smanjivanja broja zaposlenih u javnom sektoru, trojica poljočuvara u Sivcu dobila su otkaz, pa ih je toliko i ostalo da štite atar od 15.500 hektara.

- Može dnevno da se nakupi i do 100 kilograma semenki, što je dobit od 3.000 dinara. Semenke se istresaju na njivi, jer je teško dovlačiti glavice kući. Dešava se da pabirčari plate prevoz glavica sa njive, kao i njihovo kombajniranje, uz ušur od deset odsto - napominje čovek koji pabirči jer je izgubio posao u fabrici.

Vlasnici njiva odobravaju pabirčenje, ali ističu da neki od sakupljača zalaze i u neobrane useve, a prave štetu i paleći biljne ostatke.

- Dešava se da oni koji navodno pabirče, odlaze noću u atar da pokupe ono što su preko dana obrali. Priče o ogromnim količinama napabirčenog roda navode na sumnju da je možda reč o krađi. Velike štete se prave i paljenjem kukuruzovine, da bi se lakše pokupili zaostali klipovi. Meni je tako oštećena površina od 30 hektara, na kojoj sam bacio veštak pred oranje. Posle toga više ne dozvoljavam pabirčenje, jer odmah posle berbe njivu istanjiram - kaže poljoprivrednik Milosav Ostojić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije