Od meda žive porodice

A. DELIĆ

12. 09. 2016. u 11:45

U šabačkom kraju registrovano 17.000 košnica, godišnje proizvedu 350 tona proizvoda. Za dvadesetak pčelinjih "kuća" dovoljno je za početak rada najmanje 2.000 evra

Од меда живе породице

Milan i Vesna Džinović

NA Trećem festivalu pčelarstva, koji je u petak održan u Šapcu, svoje proizvode izložilo je 40 proizvođača iz Srbije i BiH. Godišnje pčelari iz šabačkog kraja proizvedu preko 350 tona meda vrhunskog kvaliteta, što je najviše u Srbiji. Zato se u ovom gradu ozbiljno razmišlja o osnivanju otkupnog centra za med.

Pčelari ističu da nije potreban veliki kapital da bi se ušlo u ovaj posao. Za dvadesetak košnica dovoljno je do 2.000 evra, dobar prevoz i spremnost da se od početka marta pa do kraja septembra bude na terenu. Ipak, najvažnija je ljubav prema pčelama.

- Ako kreneš u pčelarstvo s pitanjem da li se isplati, onda nemoj da započinješ taj posao. Pčelarstvom se bavi iz ljubavi i samo tako košnica može da uspe. A svaki pametan i normalan rad može da donese dobit - kaže Nikola Đukanović iz Šapca, koji ima 40 košnica.

Pčelari priznaju da od ovog posla može i veoma dobro da se živi, ali je za to potrebno imati najmanje stotinu košnica. Milan Džinović iz Ribara pčelar je već 27 godina, trenutno ima blizu 200 košnica i važi za većeg proizvođača u šabačkom kraju. U domaćinstvu ih je sedmoro i svi su podjednako posvećeni.

- Rad jeste težak, ali ako ste spremni malo da sačekate na pravi rezultat, onda se isplati. Treba bar deset godina da prođe. Zahvaljujući pčelama, supruga Vesna i ja školujemo decu u Beogradu, svake godine idemo na letovanja, roditelji idu u banje. Ni u čemu ne oskudevamo - priča Milan Džinović.

CENE U PEŠAČKOJ zoni u centru grada, bagremov med mogao se kupiti po ceni od 700 dinara, livadski, lipov i suncokretov za 600, a med sa saćem koštao je 1.000 dinara. Med sa mladim zelenim orasima koštao je 800 dinara, rakija medovača bila je 600, bočica propolis kapi 150 dinara, dok je kilogram polena koštao 1.000 dinara.

Njegov kolega Branko Mijić od roditelja je nasledio ljubav prema pčelarstvu. Slatki posao u porodicu je donela Brankova baka po ocu, a trenutno imaju 200 košnica. Prema njegovim rečima, pčelari se retko žale na naporan rad jer pčele vole, ali su za njih najveći problem falsifikati meda na tržištu.

- Većina falsifikovanog meda nalazi se u velikim marketima. Prva sumnja je niska cena. Ne može u maloprodaji kilogram, bagremovog meda recimo, da košta 350 dinara, ako znamo da je veleprodajna cena blizu četiri evra. Za kupca je najbolje da kupuje direktno od pčelara. Tada nema sumnje - ističe Branko Mijić.


LOŠA GODINA

NA području Šapca registrovano je blizu 17.000 košnica. U zavisnosti od godine, iz jedne košnice može da se iscedi do 50 kilograma meda. Prošla je bila rekordna sa ukupno 355,7 tona meda. Ovu godinu pčelari ocenjuju kao lošu, a i cene su pale, pošto su lane otkupljivači precenili med.

- Bagremov med se sada otkupljuje po ceni od 3,7-3,8 evra po kilogramu, suncokretov za 1,5 evra, dok je lipov med blizu dva evra. Veliki broj pčelara zato je odlučio da med ne prodaje otkupljivačima, već isključivo na malo krajnjem potrošaču - kaže pčelar Branko Mijić.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Pčelar

13.09.2016. 07:18

Zaboravili ste u tekstu napomenuti da ove godine nije bilo ni grama meda a da je falcifikovani med preplavio tržište. Država / inpektori ništa ne rade da se falcifikovani med ukloni sa tržišta!