Šećerane “zavrću“ paore
02. 10. 2014. u 14:40
Iako je proletos ugovorena viša cena za repu, fabrike sada „okrenule ćurak“ i rod plaćaju manje. Seljaci ucenjeni: ili da izgube 17.000 dinara po hektaru, ili da odustanu od otkupa
SREMSKA MITROVICA - Sremci su proletos šećernom repom zasejali 14.485 hektara. Zasejali - pa se pokajali. Jer, umesto ugovorenih 38 evrocenti po toni (što je juče bilo tačno 4.484 dinara), sada u kampanji vađenja repe, šećerane prizvođačima nude anekse ugovora i korigovanu cenu od 4.100 dinara po toni. Tako paori imaju dve mogućnosti: da izgube od 16.000 do 17.000 dinara po hektaru, ili odustanu od otkupa.
- To je sramota, ponižavajuće i nefer! Jednu cenu su obećali prilikom ugovaranja i tako nas „navukli“ da repu zasejemo. Sada nude anekse i nižu cenu šećerne repe. Praktično smo dovedeni pred svršeni čin. Kažu, ukoliko aneks ne potpišemo, nema otkupa. A, šta onda da radimo s repom - pita se razočaran Slaviša Rebić, proizvođač iz Laćarka.
Proletos se šećerna repa u Sremu našla na 14.485 hektara, od čega 5.702 hektara su zasejala poljoprivredna preduzeća i zadruge, a 8.783 individualna gazdinstva.
- Tradicionalno, najviše, zasejano je u Sremskoj Mitrovici - 4.294 hektara, zatim u Staroj Pazovi - 3.448, a najmanje u Pećincima - samo 400 hektara. Slatki koren je već izvađen na više od hiljadu hektra, a prinos se kreće od 50 do 61 tone - predočava Vlada Vlahović iz Privredne komore Srema, zadužen za poljoprivredu.
Odomaćila se šećerna repa na oranicama u Sremu. Rado su proizvođači sejali ovu kulturu. Ona je godinama donosila i dobu zaradu. Nisu je džaba proizvođači nazvali „kraljicom slasti“. Jer, pored toga što je repa sa visokim procentom slasti, znala je proizvođačima „da osladi brke“ bogatim profitom. Šećerane „Donji Srem“ iz Pećinaca, kao i „Sremska Mitrovica“, „Senta“ i „Crvenka“, kupci repe u Sremu, bile su i te kako zadovoljne sirovinom. Nekada bilo... Sada se zakera na nečistoći, procentu slasti ili unosu azota. Proizvođače je, ipak, dotuklo ponašanje fabrika šećera, do te mere, da su gotovo rešene da se okanu proizvodnje ove industrijske kulture.
- Koliko je treba „paziti i maziti“, od setve do kampanje, nikako nije zaslužila da ponese naziv „kraljica slasti“. Jer, nama, proizvođačima više nema zarade kao nekada. Sada neka je gaji neko drugi. Oni koji misle da se na šećernoj repi može zaraditi - veli Svetislav Petrović iz Rume, rešen da svoje oranice ne zaseje više repom.
zoran
02.10.2014. 19:20
Ne potpisijte aneks i tuzite secerane.Na sudu dobijate.
Komentari (1)