Strani studenti lome jezik na padežima
19. 07. 2014. u 07:06
Ovogodišnja tronedeljna letnja škola srpskog jezika na Filozofskom fakultetu okupila 42 stranca. Polaznici stigli iz Poljske, Rusije, Belorusije, Mađarske, Austrije, Italije, Kanade, SAD...
LETNjA škola srpskog jezika, 18. godinu zaredom, okupila je u Novom Sadu veliki broj zainteresovanih studenata iz inostranstva. Časovi o srpskoj lingvistici, književnosti, istoriji i kulturi okupili su 42 akademca spremna da tri nedelje posvete intenzivnom kursu na Filozofskom fakultetu.
Polaznici su pristigli iz Poljske, Rusije, Belorusije, Austrije, Rumunije, Mađarske, Italije, ali i Kanade i SAD. Raspoređeni su u grupe po nivou predznanja, pa tako postoje početni, srednji i napredni kurs. Nastava je u prepodnevnim časovima, dok su oni popodnevni rezervisani za upoznavanje s tradicionalnim srpskim igrama, kao i predavanja iz političke sociologije, nacionalne istorije ili ekonomije, zavisno od njihovih interesovanja.
U učionici iz koje se pruža pogled na novosadski kej, a u kojoj se održava nastava za napredni kurs, predavač Strahinja Stepanov radi s nekoliko polaznika. Po načinu izgovara moglo se naslutiti da su s nemačkog i engleskog govornog područja. Pretpostavku je potvrdio Kris Holms, predstavljajući se u šali kao unuk Šerloka Holmsa, koji je u Novi Sad stigao iz Kanade.
- Srpski jezik je veoma lep i interesantan - kaže Holms. - Srpska kultura takođe. Zapravo, govorim sve južnoslovenske jezike izuzev slovenačkog. Makedonski mi najbolje ide, pošto nema padeže kao srpski.
U susednoj učionici održavali su se časovi srednjeg nivoa. Atmosfera je bila napeta, budući da su polaznicima velike muke zadavali padeži. Ubrzo ih je profesor Jasmina Dražić obradovala kratkim predahom od gramatike i najavom debate.
Posle iznošenja različitih stavova o temi, Maksim Judov iz Rusije ispričao je zanimljivost o istim rečima u ruskom i srpskom jeziku i njihovom potpuno drugačijem značenju.
- Kada u ruskom kažete “maternji jezik”, to je nešto poput psovke i ima veoma loše značenje - objasnio je Judov. - A ako za nekoga kažete da je “vredan”, to bismo na srpskom preveli kao “pakostan”.
Italijan Karlo Luiđi Navara, po struci lekar, ovde je drugu godinu zaredom. Jedan je od najstarijih polaznika, ali ništa manje zainteresovan za gradivo od mlađih kolega. On je priznao kako mu u učenju srpskog jezika ništa tako teško ne pada kao činjenica da će se druženje s profesorima i ostalim učesnicima već 3. avgusta završiti.