Pustimo mlade da nas menjaju
30. 01. 2016. u 08:08
Dr Živojin Žika Petrović o uspehu i planovima neprofitne srpske naučne televizije

JEDINI domaći kulturno-obrazovni kanal, Srpska naučna televizija, ušao je u četvrtu godinu postojanja. Na kom odstojanju su start i cilj i jesu li dosadašnji rezultati motivisali nekoliko stotina mladih akademaca, aktivista i entuzijasta, okupljenih oko najvećeg i najznačajnijeg nevladinog projekta u Srbiji, na još veću produktivnost, ili maraton postaje zamoran? Za "TV novosti" dr Živojin Žika Petrović, generalni direktor i glavni i odgovorni urednik SNTV, poručuje da trče sprint. Ali osećaj im je kao da puze, kad u Srbiji, među 140 komercijalnih i rijaliti televizija, promovišu obrazovanje, mladost, kulturu i nauku - najveće vrednosti svakog društva.
- Sama činjenica da bar puzimo, što znači da ne možemo da padnemo, daje nam snagu da snažnije i sa još većom željom nastavimo misiju ne jureći rejting već stvarajući vrednost. Za protekle četiri godine snimili smo više od 1.000 emisija, predstavili na stotine naučnika i umetnika, s akcentom na domaće znanje i uspehe naših ljudi, doveli 24-časovni program u više od dva miliona domova širom Srbije, Crne Gore, BiH, Republike Srpske, ali i sveta. Mada još nismo uspeli da odobrovoljimo rukovodstvo najvećeg TV kablovskog operatera SBB da nas uvrsti u ponudu, najznačajniji smo nevladin projekat u Srbiji. U njemu je više od 100 mladih akademaca steklo prvo radno iskustvo, gradeći savremen medij nove generacije.
* Kako je moguće da neprofitan medij ponudi bogatiji autorski program u odnosu na komercijalne nacionalne TV?
- Na lep i pozitivan način predstavljamo gledaocima događaje i ličnosti iz sveta nauke, umetnosti i stvaralaštva. Skoro 30 različitih serijala o nauci i kulturi usmereno je ka publici koja je zasićena tmurnim i teškim vestima. Pokušavamo da motivišemo i afirmišemo najmlađe gledaoce da zakorače u čarobni svet istraživanja, proučavanja i stvaranja kako bi se aktivirali u bilo kojoj kulturno-obrazovnoj oblasti. Promocijom domaćih naučnika i umetnika dajemo im snagu i ulivamo nadu za bolje sutra. Posebno u vrednovanju znanja, umeća i uspeha. Ne znamo kako izgleda imati pomoć od države, ali znamo da svaku saradnju i dobijenu priliku od ljudi dobre volje, koji prepoznaju našu vrednost i značaj, usmeravamo u stvaranje još kvalitetnijeg programa. Svesni smo da promovišemo nešto od čega, možda, ne može da se živi, ali zbog čega sigurno mora da se živi.
* Ko su ljudi koji čine vašu SNT?
- Tri inovativne stvari nas čine jedinstvenom televizijom na ovim prostorima. To su naša programska šema, tehničke mogućnosti korišćenja najsavremenijih trendova u stvaranju i emitovanju programa, čime ostvarujemo finansijsku uštedu, i platforma koja kao magnet privlači najznačajniju generaciju u istoriji čovečanstva - mlade kreativce i genijalce rođene u periodu 1980-2000, koji sebe nazivaju "milenijumcima" ili "Y generacijom". Oni razmišljaju digitalno, drugačije od nas starijih koji smo se "na silu" udenuli u novi svet tehnologija. Naš kanal ne pokušava da ih menja, već im je poverio stvaranje programa kako bi oni menjali nas.
* Čime se vodite u izboru emisija koje producirate?
- Programska šema nam je jednostavna - emitujemo sve ono što drugi neće. Nažalost, živimo u periodu kad je većina medija okrenuta dnevnim i političkim aferama koje povećavaju tiraže i gledanost. Naš TV je pokrenuta s ciljem da znanje, nauka i kultura dobiju zasluženo mesto na medijskoj sceni Srbije. Serijali "Naučnici Srbije", "Srednje škole Srbije", "Nedeljna doza zdravlja", "Sa knjigama na ti"... jedinstveni su na ovim prostorima. Ima li lepše uređivačke politike od one u kojoj svi dobijaju - gledaoci, autori, društvo u celini, institucije i pojedinci koje promovišemo? Međunarodno priznaje "Diskobolos 2015 - za doprinos društvu", koje smo dobili krajem 2015, samo je jedna u nizu potvrda da smo na pravom putu.
* Na kakav odziv je vaš rad naišao u domaćem i stranom akademskom miljeu?
- Kao svetlo na kraju tunela, tako izgledamo kad se pojavimo u nekom naučnom institutu, kulturnoj ustanovi, laboratoriji, pozorištu, srednjoj školi, fakultetu... i izrazimo želju da predstavimo javnosti njihova dostignuća, znanje i uspehe. Širomo mrežu saradnje i sa stranim naučnim i kulturnim institucijama, koje nam pomažu da oplemenimo program i budemo jedna vrsta naučno-kulturnog mosta između Srbije i sveta, kako zapadnog tako i istočnog.
* Imate li podatke o zainteresovanosti publike za ovu nepravedno skrajnutu programsku oblast?
- Raduje nas sve veći broj gledalaca koji nam svakodnevno traže mogućnost da nas gledaju. Ovom prilikom molimo ih da takve zahteve usmere ka svojim kablovskim operaterima, a mi smo tehnički spremni da istog trenutka dopremimo signal do njih. Poslednje analize kažu da smo u velikom usponu po gledanosti. Ako je samo jedno dete gledajući naš program poželelo da u budućnosti postane inovator kao Nevena, elektroničar kao Milorad, fizičar kao Nikola, molekularni biolog kao Bojana, umetnik kao Ivan, književnik kao Nemanja, baletan kao Đorđe... onda je naša misija uspela.

* Može li SNTV postati domaći Diskaveri?
- Mi možda i možemo da postanemo domaći Diskaveri, ali Diskaveri ne može da postane Srpska naučna televizija. Naš budžet je veliki u entuzijazmu i energiji, a toliko mali u finansijskom smislu da ne može da se uporedi ni sa jednim budžetom bilo koje TV kuće. Zato su uspesi veći nego što ih te strane kuće postižu sa sredstvima kojima raspolažu. Kad bismo imali pretplatu od jedan dinar, bili bismo više od Diskaverija.