Ktitor davni predak
11. 07. 2008. u 17:51
Otkrivena tajna nastanka manastira iznad sela Pobor kod Budve. Crkvu je podigao Nikola Pavlović Gefalija, predak Nikole Stanjevića, velikog vojvode kod cara Dušana
BUDVA - Višekovna misterija ktitora manastira iznad sela Pobor kod Budve je definitivno razrešena ovih dana.
U to je uveren Miloš Stanjević iz Nikšića, koji na osnovu istorijskih podataka dokazuje da je manastir Stanjevići sazidao u 15. veku njegov predak Nikola Pavlović Gefalija.
On je, pak, dalji predak Nikole Stanjevića, velikog vojvode kod cara Dušana, koji je živeo od 1282. do 1371. godine u okolini Skoplja, kaže Miloš Stanjević, tvrdeći da je upravo on potomak ove porodice.
- Do sada se smatralo da je manastir delo drugih ktitora. Uostalom, o svemu tome je napisao knjigu Sima Ćirković, akademik iz Beograda.
- U istraživanju su nam još pomogli Radmila Stanjević-Lončar iz Beograda i Božidar Vukčević iz Amerike. Ovi naučni radnici i istoričari utvrdili su pravog osnivača Stanjevića - priča Miloš Stanjević.
- Nedvosmisleno je utvrđeno da sam ja direktan potomak Nikole Stanjevića, jednog od najobrazovanijih ljudi srednjovekovne Srbije. Zašto je do sada skrivano ime pravog ktitora manastira i u doba Brankovića, Lazarevića i Petrovića, tek će se saznati - kaže Miloš Stanjević.
U manastiru Stanjevići donete su mnoge sudbonosne odluke za pravoslavlje u Crnoj Gori.
Vladika Danilo i narodni prvaci doneli su 1703. godine odluku o istrazi poturica.
U ovom manastiru rukopoložen je Dositej Obradović u čin sveštenstva i to rukom vladike Vasilija 1780. godine.
Vladika Sava je osnovao prvu školu u Crnoj Gori za opismenjavanje sveštenika i narodnih učitelja. Njegoš je u njemu napisao “Luču mikrokozma”.
Iguman Dimitrije Blagojević 1994. započeo je obnovu Stanjevića, a posle njegove smrti 2004. godine, upravu nad svetinjom preuzima sadašnji iguman Jefrem.
Veliki doprinos u utvrđivanju istine o nastanku manastira Stanjevići dao je i Božidar Alekse Vukčević, koji živi u Americi.
On je u arhivima pronašao rukopise koji dokazuju da je Nikola Stanjević sa sinovima odigrao značajnu ulogu u formiranju Crne Gore, kao i o padu Zete u vremenu od 1480. do 1482. godine, kada je Ivan Crnojević bio u Italiji.
POTOMCI STANJEVIĆA
BoŽidar Vukčević, iz Amerike, obavestio je pismom Miloša Stanjevića da u Americi i Kanadi ima još nekoliko živih rođaka.
Mihajlo i Dušan su umrli, a Todor je još uvek živ. Svi oni imaju svoje potomke u ovim državama.