HRVATSKI MEDIJI: Šta je Kolinda imala kada je pobedila, a sada ne

Tanjug

29. 09. 2019. u 13:45

Analizirajući šta je hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović imala pre pet godina kad je pobedila a sada ne, Večernji list piše da oko nje sada nema nikoga iz njene pobedničke ekipe

ХРВАТСКИ МЕДИЈИ: Шта је Колинда имала када је победила, а сада не

Foto Tanjug / AP

Analizirajući šta je hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović imala pre pet godina kad je pobedila a sada ne, Večernji list piše da oko nje sada nema nikoga iz njene pobedničke ekipe, neaktivna je HDZ-ova vojska operativaca, a deo birača iz 2014. je ne prepoznaje.

Pre gotovo pet godina, njene pripreme za predsedničku kandidaturu počele su godinu dana pre izbora.

Nije ona samo banula, dugo se tražio kandidat koji može da pobedi Ivu Josipovića kako bi, nakon 15 godina, HDZ-ov kandidat došao na Pantovčak. Prvo je trajala borba hoće li HDZ-ov kandidat biti provereni Ivica Vrkić ili malo poznata Kolinda, piše u kolumni Davor Ivanković.

Nakon što je odnela prvu pobedu, mogao je da se pokrene ceo predizborni stroj. Ona je bila hrvatska amabasadorka u SAD, radila je u vrhu NATO-a kao politička sekretarka, deo priče oko nje bio je mističan jer je bila i članica Trilaterale. Odmah je pokazala samopouzdanje, odlučnost, hrabrost i energicnost.

Istovremeno kako je krenuo taj njen čist početak, HDZ pokreće svoju vojsku operativaca, što će se pokazati kasnije kao presudno.Još je 2011., naime, ustrojen taj tim operativaca, koji je hijerarhijski čvrsto vodio Milijan Brkić Vaso i koji je sve do zadnjih parlamentarnih izbora HDZ-u donosio samo pobede.

Ta "vojska" sastojala se od legija po funkcijama najodgovornijih županijskih i lokalnih operativaca, koji su potom organizovalii na nižim nivoima sledeće kohorte operativaca. Šest meseci pre izbora 500-tinak tih operativaca okupilo se na tajnom sastanku na kojoj im je prezentovana strategija te njihovi taktički zadaci na terenu. Uoči izbora ta je mašinerija već brojila oko 2.500 stranačkih ljudi s vrlo jasnim zadacima.

Oko Kolinde je istovremeno osnovan tim stručnjaka i savetnika koji su je brifingovali, podučavali i pripremali njene nastupe do zadnjih detalja.

Osim što su svi ti operativci bili motivisani, velika prednost Grabar-Kitarovic bila je i rast fanatične podrške kompletne desne politicke opcije, koja je bila motivisana rušenjem Josipovica.

Uz nju je bila cela braniteljska populacija, tzv. šatoraši, Crkva, BiH i Hrvati iz dijaspore. I uprkos svim tim silnim organizacionim naporima, Kolinda je u prvom krugu zaostajala za Josipovićem, tako da je za drugi krug sprovedena mobilizacija do kraja, a mnogi i danas prepričavaju kako su HDZ-ovci prekidali ili otkazivali već uplaćeno skijanje kako ne bi izostali u drugom krugu, prenosi B92.net.

I ceo taj napor na kraju bio je jedva dovoljan da ona kroz iglene uši u mrtvoj trci pobedi s 1.989 glasova više od Josipovića.

Podaci iz prve kandidature su važni zato što pet godina kasnije ona više nema najveći deo pobrojane dinamike i pozadine. Više nije novo lice i nema više mistike, ljudi su je dobro upoznali. Njeno karakteristično samopouzdanje, odlučnost i energicnost uveliko su iščezli.

Onaj pobednicki izborni tim HDZ-ovih operativaca nije u funkciji. Premda u stranci kao voditelji predizbornih operacija figuriraju Kapulica i Kopal, taj dvojac svoju lošu efikasnost dokazao je na ličkim izborima, a potom i na evropskim, piše Večernji. Izgleda da će "K und K" voditi organizaciju operativaca i sada, po sistemu "treća sreća". Kako tvrde iskusni stranački operativci, dvojac greši time što stvari organizuje ne obilazeći teren, vec naprotiv, s mrežom komunicira preko Fejsa i SMS-a.

Kada bi ta mašina i profunkcionisala, s pokretanjem kasni barem tri meseca. Situacija je prilicno šizofrena s obzirom na to da Grabar-Kitarović još službeno nije ni objavila kandidaturu. Osnovan je nekakav predizborni štab, ali bez kandidatkinje ne može da čini ništa. Njen glavni protivkandidat Zoran Milanović, moglo bi se tvrditi, vec je u drugom krugu. Uporedi li se njena pozicija kod birača uoci izbora 2014. i 2019., još nije jasno kako će u preostalom vremenu uspeti onako moćno da mobiliše svoje birače kao 2014, zaključuje autor Večernjeg lista.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)