DOSELILE SE I OTROVNE VRSTE: U Jadranu 19 novih jata riba

PLAVE dubine juga Jadrana postaju sve više stanište do sada nepoznatih riba i drugih morskih organizama na ovim prostorima. Publikacija "Alohtone vrste istočne obale južnog Jadrana", koju je izdao Institut za biologiju mora iz Kotora, kazuje da je ozbiljno "napadnuta" južna obala Hrvatske, celo podmorje Crne Gore i albanski deo Jadrana. Registrovano je čak 38 novih (alohtonih) životinjskih i biljnih organizama. Među njima, dakako, ima i jestivnih, ali i otrovnih vrsta, na koje upozorava publikacija.

U tim, uslovno rečeno dosada nepoznatim vrstama ima gotovo svega - od algi, preko rakova, puževa, školjki, do neverovatnih devetnaest novih ribljih vrsta. Neke od ovih vrsta ozbiljno napadaju prostor jer nemaju prirodnog neprijatelja. Takva je vrsta alge caulrepa racemosa, zvana tumor Mediterana, koja se već duže vreme širi velikom brzinom i uništava postojeću floru i faunu. Kada su pak riblje vrste u pitanju opasna je četvorozupka ili fuga kako je zovu Japanci. Njeno meso je otrovno, a naročito ako ga spremaju oni koji o toj vrsti malo ili gotovo ništa ne znaju. U južnom delu Jadranskog mora, ističu u Institutu u Kotoru, svoju populaciju je uspostavila i poznata barakuda, koja ranije ovde nije stanovala.

Ima, dakako i jestivih, dobrih vrsta kao što je plavi rak. Tu je i jedna vrsta škampi (farantepenaeus aztecus), koja je stigla iz Meksičkog zaliva, gde se masovno izlovljava i izvozi, i jedan je od temelja tamošnje ribarske ekonomije.

A kako su nove vrste, tropske i suptropske mahom, stigle na jug Jadrana?

Pročitajte još - KATAKLIZMA: Ribe iz Jadrana će pobeći hiljadu kilometara severnije

U kotorskom Institutu, inače veoma referentnoj naučnoj ustanovi, s tradicijom, kažu da su razlog klimatske promene. Česte, velike, koje menjaju mnogo toga na planeti. Mnoge vrste stižu prirodnim putem iz Atlantskog okeana, kroz Gibraltarski tesnac, ali i iz Crvenog mora, kroz Suecki kanal. Neretko neke od tih vrsta stižu sa balastnim vodama trgovačkih brodova koji sa raznih mesta u svetu dovoze teret u jadranske luke i tu ga istovaraju.

Protiv ovakvog "poribljavanja" južnog, toplijeg dela Jadrana, koji je izrazito turistički resurs Crne Gore, ali i koji je "rezervat" dobrih vrsta ribe, koje još uvek nema dovoljno na našim trpezama, potrebna je borba. Ona se vodi u svetu, kako ističe Davor Lučić iz Dubrovnika, regionalno jer riba ne poznaje granice. Dakle, jedan od ciljeva i kotorskog Instituta i šire zajednice južnog primorja biće odbrana od invazivnih vrsta, koje donose štetu i odbrana biodiverziteta. Po rečima Mirka Đurovića, direktora Instituta, ta borba nije nimalo laka, niti pak jednoostavna. Regionalnim akcijama koje se inače sprovode u svetu, i drugim složenim akcijama, mora se očuvati dno jednog od najlepših mora sveta. A to je svakako Jadran i njegov južni deo.

Mnoge vrste doselile se u Crnu Goru

POSTERI ZA GRAĐANE

Javno preduzeće Morsko dobro u saradnji sa Institutom za biologiju mora Kotor, izdalo je upravo poster na temu "Ajkule Jadrana". Poster ima edukativni karakter, a cilj je da se deci školskog uzrasta približe teme koje su značajne za očuvanje obale i o kojima se manje zna. Stoga će poster na kojemu su sve vrste ovog opasnog "stanovnika" plavih dubina (dvadesetak) i onih bezopasnih vrsta stići u osnovne i srednje škole Crne Gore.