PORAŽAVAJUĆI PODACI: Čekaju posao po pet godina

N. RADIĆ

07. 08. 2018. u 11:42

Više od trećine građana u BiH i RS, njih 33,6 odsto, čak pola decenije čeka na radno mesto

ПОРАЖАВАЈУЋИ ПОДАЦИ: Чекају посао по пет година

Sve duži put do posla Foto Tanjug

VIŠE od trećine građana u BiH (33,6 odsto) preko pet godina čeka na posao, poražavajući su podaci Agencije za statistiku BiH, ali i rezultat neusklađenosti sistema obrazovanja i tržišta rada, tvrde sagovornici “Novosti”.

Takođe, prema podacima ankete o radnoj snazi u 2018. godini ove agencije, 34,6 odsto građana na radno mesto čeka od dve do pet godina, 13,8 odsto od godinu do 23 meseca, 8,4, odnosno 8,8 odsto na posao čeka od šest do 11 meseci, odnosno pet i manje meseci.

Predsednik Unije poslodavaca RS Dragutin Škrebić ističe da je nezahvalno govoriti o autentičnosti postotaka, s obzirom na to da se slične ankete rade na ograničenom broju ljudi, ali da je činjenica da odavno na našim prostorima, kako u FBiH, tako i u RS, obrazovni sistem i tržište rada nisu usklađeni.

- Naša se deca, nažalost, danas školuju prema nastavnom programu, streme ka popularnim i modernim profesijama, a ne onima za kojima postoji realna potreba na tržištu rada - izjavio je Škrebić.

MLADI NAJUGROŽENIJI RADNU snagu u BiH čine 1.007.902 osobe, dok je broj neaktivnih 1.387.837. U okviru radne snage bilo je 822.446 zaposlenih i 185.465 nezaposlenih osoba. Od zaposlenih osoba bilo je 30.702 neplaćenih pomažućih članova domaćinstva. U 2018. stopa nezaposlenosti, prema anketi, iznosila je 18,4 odsto, dok je u istom periodu 2017. bila 20,5 odsto. Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama od 15 do 24 godine i iznosila je 38,8 odsto.

Škrebić je naglasio da je nemoguće uticati na lični izbor buduće radno sposobne snage u Srpskoj u odabiru profesije, ali da bi nadležne institucije mogle poraditi na usklađivanju tržišta rada i sistema obrazovanja, i to na način da sa budžeta skinu one profesije koje su u suficitu i prepuste ih samofinansiranju, a podrže deficitarne grane.

- Znam da svako ima pravo da studira šta želi, ali smatram da one kadrove koji nisu potrebni privrednicima i poslodavcima ne bi trebalo školovati na teret države. Znam da neki dobijaju i stipendije, a veliki broj tih kadrova ne može naći zanimanje u svojoj struci, već su godinama na spisku Zavoda za zapošljavanje - dodao je Škrebić.

Upozorava da je drugi problem to što na spisku Zavoda za zapošljavanje postoje “pasivni” i “aktivni”, te da Unija prati šta se dešava u Zavodu i da insistira na tome da se ti koji su pasivno na spisku zbog zdravstvenog osiguranja, a ne žele poslove, sklone sa spiska.

- Želimo da tu budu oni građani koji su spremni da rade, a ne da odbijaju poslove. Ima građana koji traže posao preko Zavoda, a ima i onih koji su fiktivno na spisku, a rade negde “napolju”. Kad ih iz Zavoda pozovu za neki posao, oni ga odbiju, te mole da im se da potvrda o tome da nemaju posao - kaže Škrebić.

Dragutin Škrebić Foto buka.com

Na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje RS trenutno je prijavljeno 114.357 aktivnih tražilaca zaposlenja.

- Od ukupnog broja prijavljenih, 23.749 su NK radnici, 38.586 je KV radnika, 34.789 sa SSS, 804 VKV radnika, 1.408 sa VŠS, 12.153 sa VSS, 644 mastera, 78 magistara i 14 doktora nauka. U okviru sedmog stepena (VSS), najmanje je evidentirano profesora matematike i fizike, lekara, te stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija. U IV stepenu stručne spreme (SSS) najviše je finansijskih radnika i ekonomskih tehničara, mehaničara i mašinista, kao i maturanata gimnazije - rekli su u Zavodu.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije