Granice sa CG će biti po kroju bivše SFRJ

V. KADIĆ

16. 11. 2017. u 09:26

Ambasada SAD u Prištini protivi se stavu Komisije o demarkaciji sa Crnom Gorom

Границе са ЦГ ће бити по кроју бивше СФРЈ

REŠENjE Za Vladu u Podgorici određivanje međe je završeno

AMBASADA SAD u Prištini izrazila je razočaranje izveštajem Komisije za demarkaciju granične linije sa Crnom Gorom ocenjujući ga kao "neosnovan, dezorijentisan i pogrešan". Ova izjava prosleđena je medijima nakon izveštaja vladine Komisije za demarkaciju. Navedeno je da je Stejt department 2015. potvrdio da je prvobitni sporazum tačno odražavao granicu koja je postojala od 1974. godine između Kosova i Crne Gore.

- Od tada nema činjenica koje dovode u pitanje tu odluku. Dovođenje u sumnju sporazuma i odugovlačenje procesa ratifikacije dovodi u opasnost odnose Kosova sa svojim susedom i EU, i ostavlja izolovane građane Kosova - navodi se u saopštenju.

Dve godine od Prištine se očekuje da ratifikuje sporazum o graničnoj liniji koji su u Beču potpisali Igor Lukšić i Hašim Tači. Za Crnogorce je ova priča završena, što je nedavno ponovio i šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović. Kosovski premijer Ramuš Haradinaj je na prvoj sednici vlade formirao novu komisiju za demarkaciju granične linije sa Crnom Gorom. Prištinska strana smatra da je Crna Gora "prisvojila" 8.229 hektara "kosovske" zemlje, ulazeći 40 km u njihovu teritoriju.


Pre pet godina Podgorica i Priština počele su konsultacije o potpisivanju sporazuma o demarkaciji. Posao se odužio jer kosovska strana nije bila načisto kome pripadaju Kula i Čakor. Radi se o prostoru koji je šumovit i bogat pašnjacima, ali i katunima. Međutim, problem se pojavio nekoliko meseci nakon NATO bombardovanja SRJ 1999. kada su pripadnici Kfora srušili put na Čakoru, od Murine prema Peći, i na nekoliko mesta postavili piramide koje su za snage međunarodne zajednice bile "granica", iako su one "pobijene" 850 metara unutar crnogorske teritorije. Tenzije su se pojačale 2009. kada su u blizini Rožaja na putu za Peć, Albanci uništili i uklonili obeležja države Crne Gore. Zahtevali su da im se vrati oko hiljadu hektara zemljišta na području planine Žljeb, između Rožaja i Peći.

U međuvremenu, reagovao je zamenik generalnog sekretara Jedinstvene Rusije i poslanik u ruskoj Dumi, Sergej Železnjak, poručujući da predstavnici kosovskih Srba iz poslaničkog kluba Srpska lista ulaskom u vladu Prištine i parlament Kosova treba da blokiraju proces demarkacije granice sa Crnom Gorom.

NATO ČUVAR MEĐE

ZBOG članstva u NATO Crna Gora ne bi trebala da brine o svojim granicama. Ona ima garancije za bezbednost od svih članica Alijanse.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)