Hrvatska pod pritiskom Brisela zbog spoljne politike
22. 09. 2017. u 23:20
Hrvatski nedeljnik Globus piše kako EU traži primenu presude Arbitražnog suda o sporu o granici između Slovenijei Hrvatske, dok je američki Stejt department kritikovao je Zagreb zbog popuštanja filofašističkoj nostalgiji

Andrej Plenković drži govor na skupštini Ujedinjenih nacija,AP Photo/Richard Drew
Brisel, naime, traži primenu presude Arbitražnog suda o sporu o granici između Slovenije i Hrvatske, američki Stejt department kritikovao je Zagreb zbog popuštanja filofašističkoj nostalgiji, dok se bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović našao u redovnom godišnjem izveštaju o verskim slobodama u svetu za 2016.
Pročitajte još: Plenković: Slovenija i Hrvatska bilateralno da reše spor
Izgleda, piše nedeljnik, kao da su hrvatski lideri pokrenuli jednu veliku i silnu diplomatsku inicijativu, kakve se ne bi postidele ni puno veće države i dok se premijer Andrej Plenković u Americi susreće s Donaldom Trampom i drži govor na Glavnoj skupštini Ujedinjenih nacija, predsednica Kolinda Grabar-Kitarović priprema se za put u Moskvu i prvi zvanični susret sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Međutim, odnosi sa Ruskom Federacijom veoma su loši, navodi se i konstatuje da ipak Hrvatska najviše problema ima sa susedima i to sa svima, osim sa Italijom.
U komentaru autor Zdravko Milinović piše da su odnosi Hrvatske sa Rusinom veoma loši, uz napomenu da nekoliko hrvatskih vlada godinama nije bilo u stanju da imenuje ambasadora u Moskvi, što je bilo diplomatski krajnje uvredljivo i neodgovorno.
Potom je, navodi se, premijer Plenković otišao u Ukrajinu i tamo "stao Putinu na žulj".
Rusi javno tvrde da tvrdi stavovi njihovih državnih banaka koje su bile kreditori Agrokora nemaju veze s politikom.

Pročitajte još: Novi trošak: Svi moraju da zamene bojlere i peći
"Ali, ko zna što je starije, kokoška ili jaje. Predsednica Kolinda Grabar-Kitarović u pripremi svoje posete Moskvi ogradila se od Plenkovićeve ukrajinske ekskurzije", navodi list i dodaje da će ona sa Putinom najverovatnije razgovarat o politici triju mora koju Rusi doživljavaju kao američki “cordon sanitaire” na svojim zapadnim granicama.
Ipak, navodi se,najviše problema Hrvatska ima sa svojim susedima.
"Sa Slovencima smo otišli puno dalje od običnog verbalnog rata. Neki hrvatski mediji već odmeravaju snage Hrvatske i Slovenske vojske. Pala je i prva žrtva kad je ratoborni veteran Davor Domazet Lošo (i kriv i dužan) ispao s admiralskog broda. Otopljavanje odnosa započelo je slovenačkim osvajanjem zlata u košarci jer su igrali veličanstveno, mada nije nebitno što su u finalu pobedili Srbiju...", navodi autor.
Odnosi Hrvatske i Mađarske već godinama su zategnuti zbog INA-e i MOL-a. Postoji velika i tradicionalna ideološka bliskost sada vladajućih stranaka u Mađarskoj i Hrvatskoj, ali lova je lova, navodi se dalje u komentaru i dodaje da mađarski premijer Viktor Orban, čini se, potpuno uverio hrvatsku predsednicu da Mađarska ne blokira ulazak Hrvatske u OECD zajedno sa Slovenijom, nego samoinicijativno i zbog vlastitih principa.
Konstatuje se da je to, naravno, razbesnelo Plenkovića.
"Najbliži, najdraži i vekovni hrvatski neprijatelj s one strane Dunava nezasluženo je pao u drugi plan. Nestali, izbeglice, ade na Dunavu, Oluja..., sve je gurnuto pod tepih pre prvog zvaničnog dolaska pedsednika Srbije Aleksandra Vučića u Zagreb", piše Milinović i podseća da, kako kaže, veza srpskog predsednika i hrvatske predsednice seže još od iznenadnoga Vučićevog dolaska na njenu inauguraciju.

Učvršćena je, kaže, već zaboravljenom asimetričnom Subotičkom deklaracijom" i napominje da bi "bilo dobro da (Vučić) doputuje pre obeležavanja srpskog rušenja Vukovara, kad već ritualno dolazi do još većeg raspirivanja neprijateljstva".
I spor oko Prevlake, kaže, mogao bi završiti na arbitraži, ali hrvatska pomoć Crnoj Gori oko ulaska u NATO i, što je bilo potpuno neočekivano, u kurikularnoj reformi, za Podgoricu je neprocenjiva.
Intenzitet ovog latentnog sukoba još uvek je, na sreću, na najnižem nivou, primećuje autor.
Ali zato, dodaje, svađa oko Pelješkog mosta dobija epske razmere.
"Bosna i Hercegovina ne želi da dozvoli da se kao potencijalno ozbiljna pomorska sila odseče od prolaza na otvoreno more. Mogući admiral Bakir Izetbegović kaže da najpje treba utvrditi granicu između dveju država. Uzalud akademik Davorin Rudolf ponavlja da linija razgraničenja postoji još iz vremena Titove Jugoslavije te da su je pje 17 godina sporazumom potvrdili Alija Izetbegović i Franjo Tuđman", piše Milinović.
Navodi i da prepirka Hrvatske i BiH o broju potencijalnih terorista koji po bosanskim gudurama kao spavači čekaju svoje vreme dostigla je vrhunac.
"Kolindi Grabar Kitarović javno je oduzeta srebrenička titula ''kraljice Balkana''. Na kraju, javno su se porečkali i sinovi dvojice prvih predsednika, Miroslav Tuđman i Bakir Izetbegović", naveo je autor, uz zaključak:
"Činjenica da u ovom trenutku samo u Evropi postoji barem dvadesetak međudržavnih graničnih sporova ne olakšava položaj Hrvatske. Švedska i Finska o granici su pregovarale punih trideset godina. Ali ni Švedska ni Finska nisu imale status potencijalnog evropskog trablmejkera. I Hrvatska bi ga mogla dobiti. Diplomatskim veštinama usprkos".
DOCE DAN ZA PORAVNANJE RACUNA
23.09.2017. 08:28
I GRANICE CE BIT NA PRAVOM MESTU. Vise od 50% sadasnje hrvatske teritorije, hrvati su oteli od drugih drzava i naroda.
Biti ustasa je sa njih ponos. Oni za drugo i nemaju zasta da postoje!
Komentari (1)