Zaposlenost u BiH: Svaki četvrti građanin platu dobija iz budžeta
31. 05. 2017. u 17:04
Poražavajući podaci o zaposlenosti u BiH koja ima najveću administraciju u Evropi i šire. Oko 190.000 zaposleno u javnom sektoru, a 20.000 njih su direktori i članovi raznih odbora
Ilustracija Goran Divac
OD ukupnog broja zaposlenih osoba u BiH, a koji iznosi 750.543, čak 190.000 otpada na zaposlene koji svoje plate dobijaju iz nekog od javnih budžeta u BiH. Ovo znači da svaki četvrti zaposleni građanin u BiH platu dobija iz nekog od budžeta u BiH. Poražavajuća činjenica za celu BiH je i da oko 20.000 zaposlenih su direktori, članovi nadzornih i upravnih odbora, a oni su na funkcije birani direktno politički, jer su članovi neke od stranaka u BiH!
Adis Arapović, projekt menadžer Centra civilnih inicijativa (CCI) predstavljajući "Izveštaj o monitoringu imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru, tokom 2016." gde se nalaze navedeni podaci, rekao je da BiH ima najveću administraciju u Evropi a možda i šire, jer prema procenama svaki četvrti zaposleni u BiH je u javnom sektoru.
- Sve rukovodeće pozicije su popunjene političkom linijom i onaj koji je postavljen politički odgovara strankama a ne javnosti i zbog toga za posledicu imamo kolaps javnih usluga - istakao je Arapović.
On je istakao da prema ovom istraživanju, iako ne postoje egzaktni podaci, javni sektor u BiH broji 190.000 ljudi, od čega je 6.000 konkretnih političkih funkcija, a to su ministri, parlamentarci i članovi kabineta.
- To su legitimne političke funkcije, ali ono što nije jesu upravljačke i rukovodeće pozicije u ostatku javnog sektora, institucijama, agencijama, vanbudžetskim agencijama, školstvu, zdravstvu, gde je zbir upravljačkih pozicija oko 20.000.
- Svaka od ovih pozicija bi trebalo da bude popunjavana na transparentan i meritoran način putem javnih konkursa, međutim 99 posto su popunjene političkim kadrovima, koji su nominovani ili imenovani od vladajuće stranke - rekao je Arapović i objasnio da je zbog toga u BiH oko 25.000 političkih funkcija, jer se gotovo svaka rukovodeća pozicija smatra "političkim plenom".
Kao najgoru posledicu takvog stanja, Arapović je izdvojio činjenicu da tako postavljeni kadrovi ne odgovaraju ni Ustavu ni zakonima nego onome ko ih je postavio - stranci.
Prema njegovim rečima, CCI je u ovom istraživanju dobio odgovore od 80 institucija, a bilo je i onih koji nisu dostavili odgovore i time, prema rečima Arapovića, skrenuli pažnju na sebe.
Istakao je i da nije primećen veliki progres u zakonskoj regulativi, iako se to jasno traži i Reformskom agendom.
Obrad Belenzada, predsednik Konfederacije sindikata RS, kaže za "Novosti" da je zanimanje političar najbolje u BiH, a jedino je bolje biti sin, ćerka ili rođak političara jer vam je tada posao negde u državnom ili javnom sektoru zagarantovan.
- Najbitnije u BiH je biti član stranke. U BiH se ne otvaraju fabrike već se "otvaraju" stranke. Cilj je samo sesti na državni kazan ili entitetski kako hoćete, i onda ste sigurni, a kako napuniti budžete za administraciju "skakavaca" koji je jedu iz godine u godinu to nikoga ne zanima od vladajućih u BiH. Nova vrednost u privredi, fabrike, ulaganja u industrijske grane, od toga nema ništa, političari u BiH su toliko sposobni da samo znaju za reč kredit ili MMF, a za nove fabrike i nova radna mesta u realnom sektoru apsolutno su nezainteresovani - poručio je Belenzada.