Hrvati apriori protiv Deklaracije o zajedničkom jeziku

Hrvatski stručnjaci protiv su Deklaracije o zajedničkom jeziku, i pre nego je ona objavljena.

Naime, direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić i sekretar Razreda za filološke nauke Hrvatske akademije nauke i umetnosti (HAZU) akademik August Kovačec negativno su ocenili najavu objavljivanja takve deklaracije ocenjujući je "nejasnom i nepotrebnom", odnosno "glupošću i smišljenom provokacijom".

Deklaracija će biti predstavljena na konferenciji za novinare u četvrtak, 30. marta, a dan posle i dostupna za potpisivanje na veb stranici.

Cilj tog projekta bio je "kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizovati pitanje postojanja četiri 'politička' jezika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom".

"Potpuno mi je nejasno koji je cilj 'Deklaracije o zajedničkom jeziku', čiji je tekst tajan do njegove najavljene objave", naveo je Jozić za Hinu.

Jozić navodi kako je, prema onome što je do sada mogao pročitati, reč o "manifestnome tekstu kojim se želi problematizovati činjenica o postojanju četiri jezika, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, s naglaskom na 'političkim jezicima'".

"Čini mi se da se odrednica 'politički' uz reč jezik nepotrebno problematizuje, odnosno pokušava se nametnuti mišljenje da jezik ne sme biti politička kategorija.

Ako smo išta kao govornici hrvatskoga jezika naučili iz svoje istorije, naučili smo upravo to da je pitanje jezika, ali i njegovog naziva, prvorazredno političko pitanje", ističe Jozić.

Podseća pritom da je upravo ove godine obeležena 50. godišnjica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine, kojom su se hrvatski jezikoslovci i intelektualci pobunili protiv nametanja "zajedničkoga jezika".

"Borba za hrvatsku samostalnost uvek je bila obeležena borbom za jezik i njegov naziv, a današnja činjenica da je hrvatski jezik službeni jezik u Hrvatskoj, ali i jedan od službenih jezika u Evropskoj uniji, najveći je doseg hrvatskoga jezika za koji su se generacije pre nas mukotrpno izborile", naglašava.

Stoga je, navodi, siguran da takve akcije ne mogu imati nikakvog uticaja na hrvatski jezik i njegov status.

Ako je, pak, cilj upozoriti na sličnosti hrvatskoga i drugih jezika, dodaje Jozić, reč je o nepotrebnoj akciji jer je to općepoznata stvar i bez deklaracija.

"Koliko mi je poznato, u kulturnome smislu različitosti tih jezika nisu prepreka književnicima, filmskim i pozorišnim stvaraocima da ostvaruju rezultate na celom području bivše države", zaključio je Jozić.

Sekretar Razreda za filološke nauke HAZU akademik August Kovačec smatra da je reč o "provokaciji i bedastoći" kojoj ne treba pridavati preveliku pažnju.

"To je jedna od bedastoća ili 'soft Memorandum 3'. To je skup iskompleksiranih ideja o jeziku koji se ne temelji ni na kakvoj objektivnoj stvarnosti", kazao je on za Hinu.

Deklaraciji, smatra, ne treba pridavati veliku pažnju jer je reč o smišljenoj provokaciji, a na ideju "zajedničkog jezika" kaže - "koja je razlika između 'varijante' i 'jezika'? Po tom istom načelu, značilo bi da su hrvatski, slovenački, češki i ruski varijante slovenskog jezika".

Kriterijumi za određivanje posebnosti ili istovetnosti dvaju idioma, dvaju jezika uvek su stvar dogovora ili nametanja i uvek ostaju stvari za diskusiju, ističe Kovačec.

"Ako se već vodi jezička politika, pa se neki idiom proglašava jezikom - to se čini ili za područje jednoga naroda, za nacionalnu zajednicu ili za jednu državu. Kao da jedan Hrvat ne može razumjeti Crnogorca ili Srbin Bosanca - i čemu sada treba deklaracija?

A ako ljudi smatraju da su to posebni jezici, to su posebni jezici i oni imaju pravo posebno se normirati", zaključio je Kovačec.