Hrvatska donosi poseban zakon za Agrokor

Tanjug

25. 03. 2017. u 12:15

Vlada Hrvatske priprema pravni akt kao krajnju meru za slučaj dalje eskalacije krize u Agrokoru

Хрватска доноси посебан закон за Агрокор

Zgrada Vlade Republike Hrvatske / Arhiv VN

Vlada Hrvatske priprema pravni akt kao krajnju meru za slučaj dalje eskalacije krize u Agrokoru, piše Jutarnji list, koji danas donosi ključne delove Nacrta zakona o postupku vanredne uprave, koji će, ako bude potrebe, u Saboru biti donet po hitnom postupku.

Svrha ovog Zakona je, kako se navodi, zaštita poslovanja dužnika i zaposlenih i primenjivaće se na firme sa više od 8.000 zaposlenih i obvezama većim od 7,5 milijardi kuna.

Kao posebno važan član tog zakona, Jutarnji izdvaja onaj koji određuje da od uvođenja vanredne uprave nije dopušteno pokretanje predstečajnog i stečajnog postupka.

Podjednaku pak, kako se navodi, težinu ima članak 7 koji govori da se u "postupku vanredne uprave na odgovarajući način primenjuju pravila stečajnog postupka".

Drugim rečima, objašnjava list, vladina vanredna uprava onemogućiće negativne konsekvence pokretanja stečaja, ali će se držati njegovih pravila - radi se popis imovine i obveza.

Pozivajući se na svoje izvore bliske ministarstvu, Jutarnji piše da je vlada i te kako svesna težine Agrokorovih pet milijardi evra duga i činjenice da kompanija stoga najveći deo zarade (EBITD-a) mora da troši na kamate, dok joj za sve druge troškove preostaje jedva 50-ak milona.

To je poslovna situacija u kojoj je, kako se navodi, nužno radikalno restrukturiranje.

Pri tome vlada poštuje sva pravila tržišta, ne planira nikakvu nacionalizaciju, ali jednostavno želi da spreči štetu za dobavljače i šire posledice na ekonomski sistem, a nema milosti za deoničare niti preteranog obzira za dužnike.

Isto tako, po uzoru na Parmalat predvidela je racionalni vremenski okvir vanredne uprave od dve godine.

Zakonom je, takođe, previđeno da je sud taj koji toekom vanredne uprave poduzima sve radnje i ovlašten je donosi sve odluke ako nisu izričito date drugim telima, dok član 10 tog akta propisuje da "vanredni poverenik može biti svaka osoba koja ispunjava uslove za člana uprave u skladu sa odredbama Zakona o trgovačkim društvima", a za "...štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom vanrednog poverenika u poverenim mu poslovima u skladu sa ovim Zakono, nadoknađuje država Hrvatska", prenosi Jutarnji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije