Ratne arhive i dalje tajna

VEĆ 18 meseci traje zabrana Vlade Hrvatske prema Tužilaštvu BiH koja se odnosi na pristup ratnim arhivama. Ovu odluku je doneo 2. juna 2015. tadašnji premijer Zoran Milanović jer je tada poručeno iz Hrvatske da oni ne žele da pomažu podizanju optužnica protiv Hrvata.

Odluka je i dalje aktivna i tužioci BiH koji rade na predmetima ratnih zločina mogu da zaborave na pristup ratnim arhivama u Hrvatskoj. Ovo se odražava na istrage pravosudnih institucija BiH protiv pripadnika hrvatske vojske zbog počinjenih ratnih zločina na početku rata nad Srbima u Posavini i na kraju rata 1995. godine kada su počinjeni monstruozni zločini nad Srbima u zapadnokrajiškim opštinama u akcijama “Maestral” i “Južni potez”, kaže za “Novosti” Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS.

- Na stotine Srba je ubijeno od strane hrvatske vojske, a niko za to nije odgovarao. Hrvatska je odlukom da zabrani pristup arhivama Tužilaštvu BiH nastavila da štiti zločince iz reda hrvatskog naroda - kaže Kojić.

On dodaje da je nedopustivo da već 18 meseci Tužilaštvo BiH nema nikakvog pristupa ratnim arhivama u Hrvatskoj, kako bi kompletirali optužnice za ratne zločine.

- Još 2013. godine tužilaštva BiH i Hrvatske su potpisala sporazum o saradnji, ali je to ostalo mrtvo slovo na papiru. Čim su se otvorile istrage i počelo raditi, Hrvatska se umešala u rad pravosuđa BiH. Tako da ni dve decenije od završetka rata nemamo ni u BiH ni u Hrvatskoj optužnice za ratne zločine hrvatske vojske na području BiH. Žrtve su Srbi, a pitam se da li bi Tužilaštvo BiH bilo nemo da se radi o žrtvama iz reda bošnjačkog naroda - kaže Kojić.

On pojašnjava da je pristup arhivama bitan jer osim materijalnih dokaza koji već postoje u institucijma RS i BiH, za sklapanje potpune slike i optužnice potrebna je i dokumentacija iz arhiva u Hrvatskoj.

- Na ovo sve ćuti i Evropska unija čija je članica Hrvatska i to je veoma indikativno, poručio je Kojić.

Iz Tužilaštva BiH o ovom problemu ne žele javno da govore. Na pitanja “Novosti”, da li ima pomaka u saradnji i da li će doći do skidanja zabrane pristupa ratnim arhivama u Hrvatskoj, tužiocima iz BiH, iz Tužilaštva BiH je stigao odgovor: bez komentara!

Inače, najmonstruoznije zločne pripadnici hrvatske vojske počinili su na početku rata na području Posavine, ali i 1995. godine. Najveće grobnice nađene su na području Mrkonjić Grada. U jednoj je bio 181 Srbin, a u drugima 176. Samo na području opštine Mrkonjić Grad uništeno je 1.608 kuća i 700 stanova. Za to niko nije odgovarao pred pravosuđem BiH.

HRVATIMA 208 GODINA ROBIJE, SRBIMA 1.646

Pred Sudom BiH do sada je pravosnažno osuđeno 165 osoba, od čega je 111 srpske, 32 bošnjačke i 22 hrvatske nacionalnosti. Kada je u pitanju visina pravosnažno kazne, Srbima je izrečeno čak 1.646,5 godina zatvora (78 odsto). Na drugoj strani Bošnjacima je pravosnažno izrečeno 257 (12,2 osto) i Hrvatima 208 (9,8 procenta) godina zatvora. U toku su još postupci protiv 294 osobe i to protiv 168 Srba, 79 Bošnjaka i 47 Hrvata.

Kada je u pitanju nacionalnost žrtava, treba istaći da su pred Sudom BiH za zločine nad Srbima pravosnažno osuđene 22 osobe. Od toga je 15 Bošnjaka i sedam Hrvata.