UDŽBENICI U CG: Višak slova sakati jezik
13. 12. 2016. u 11:45
Udžbenici maternjeg jezika u Crnoj Gori i dalje predmet žučnih rasprava, pa i svađa. Polemike o novim znakovima

Da nije kojim slučajem Zajo (Žajo), ćeo (seo) sa sestrom Zanom (Žanom) i smiješeći pričali o babi Zaki (Žaki) dok su iznad njihovih glava lećeli avijoni, ko zna da li bi se iko ovih dana bavio crnogorskim bukvarom i besmislom uvođenjem dva slova, dižući na arlak (viku), na remek-delo obrazovnog sistema Crne Gore.
Ovo je samo nastavak jezičkog “otrežnjenja” koje je počelo 2004. godine, skopčanog sa identitetom Crnogoraca, odnosno, od kako car više “ne sjedi na kantar”, već je “ćeo car na kantar”, a ruska narodna priča “Tri medvjeda” dobila podlovćensku verziju “Tri međeda”:
- Bila tri međeda: Međed tata, međedica mama i međedić Miško!
Da je ovo najuverljiviji dokaz neozbiljnosti priče o takozvanom crnogorskom jeziku, uverava profesor Veselin Matović.
- Izgleda da su neki Crnogorci otišli u “tri lika”, (tri strane) - kaže Matović za “Novosti”.
Dva “crnogorska” slova, zajedno sa onih 30 “starih”, Vukovih, podelila su mališane i njihove roditelje u Crnoj Gori. Ako dečica prihvate da sa “ć” počinje reč - sjekira, teško da će se naći i pola odsto Crnogoraca koji za “zenica oka”, kažu zenica. Autori nedostatak reči sa 31. i 32. slovom rešavaju pretvaranjem imena u nadimke, onako čisto “po podgorički”, pa je dečak Darko postao Daća, Savo-Ćata, Momo-Moća, Veso-Veća. Sve u svemu, cela dramatična i politička priča o uvođenju crnogorskog jezika u nastavu kao obaveznog predmeta svela se na “kozmetičke” prepravke starog dobrog srpskog.
Nije “bukvar” jedini problem, nego što je iz nastavnih programa za osnovnu i srednje škole u Crnoj Gori od 2004. godine pa do danas proterano na desetine znamenitih srpskih pisaca, dok su na njihova imena došli “domaći” stvaraoci, delom iz Matice crnogorske ili crnogorskog PEN centra.
Profesor Matović je obavio temeljno istraživanje od prvog razreda osnovne škole do četvrtog gimnazije i došao do zaključka da su “preko noći” iz udžbenika nestali Sveti Sava, Teodosije, Jefimija, Stefan Lazarević, Konstantin Filozof, Jovan Jovanović Zmaj, kralj Nikola Prvi Petrović, Jakov Ignjatović, Milovan Glišić, Stevan Sremac, Janko Veselinović, Ljubomir Nenadović, Bogdan Popović, Jovan Skerlić, Milutin Bojić, Dušan Vasiljev, Oskar Davičo, Aleksandar Vučo, Antonije Isaković, Aleksandar Tišma, Matija Bećković, Ljubomir Simović, Milorad Pavić, Branko Radičević, Mira Alečković.
NEPOZNATI AUTORI
- Ministarstvo prosvete Crne Gore je pokušalo da pod etiketom nekakve nacionalno neutralne književnosti prokrijumčari u školske učionice i stranačku petljavinu - ističe Matović. - Koliko je ta izjava tačna govore činjenice da se desetine lokalnih pisaca nepoznatih široj javnosti daje više prostora nego najznačajnijim srpskim književnicima.
bager
13.12.2016. 17:34
nece srpski jezik ,,ma u redu je ,,uskoro ce albanski uciti to im ide ljakse,,
Sramno, dokle smo stigli sa vaspitanjem djece
Није то ништа! Македонци су увели само једно слово (ѕ, које се чита као "дз", на пример "будзе", "дзиве"), али су за "књижевни" језик узели најгори бугарашки дијалекат који је за дјецу у већем дијелу све три Македоније био "удар на мозак", али су се већ у сљедећој генерацији привикли, а Срби су полако нестајали (као и у Албанији, гдје су такође биле забрањене српске школе). Чини се да нам и Милогорци спремају слично.
Bukvar crnogorskog humora "Milosmijeshotres"?Mislim,dakle!
Slovo 'Z' nikada nije bilo u rijeci Zenica. Koristi se, na selu, samo u jednoj rijeci - izjesti-, kao na primjer u recenici - Izede me jedna bua, evo odje.
Komentari (7)