Za sanaciju kopova ni evro

M. Drobnjak

16. 02. 2016. u 07:01

Iz pljevaljskog SNP upozoravaju na pogubne posledice višegodišnje eksploatacije uglja po životnu sredinu. U Pljevaljskom polju i Šumanama otkopano oko 60 miliona tona rude, a jalovina ostala na deponijama

За санацију копова ни евро

Napušteni kopovi sa jalovinom pretnja po zdravlje žitelja Pljevalja

Iz Opštinskog odbora SNP je saopšteno da Rudnik uglja Pljevlja već decenijama ostavlja zapuštene kopove posle eksploatacije. Kažu da je Rudnik iskopao na desetine miliona tona, a novac koji je bio obavezan da ostavi za rekultivaciju kopova otišao je na drugu stranu. U OO SNP ističu da nije ispoštovan Zakon o rudarstvu, a da je najveći gubitnik pljevaljska opština, kojoj je ostavljeno devastirano zemljište, koje ne može nikome biti od koristi.

- Prema odredbama Zakona o rudarstvu, rekultivacija predstavlja rudarske radove koji se izvršavaju na eksploatacionom polju u cilju sanacije zemljišta. Koncesionar je dužan da u toku radova na eksploataciji mineralnih sirovina, i po njihovom završetku, a najkasnije u roku od jedne godine od dana završetka radova, zemljište na eksploatacionom polju privede nameni, odnosno da preduzme mere zaštite životne sredine sadržane u elaboratu procene uticaja na okolinu - navodi se u saopštenju pljevaljskog SNP i dodaje da je koncesionar dužan da izdvaji sredstva za delimičnu ili potpunu sanaciju zemljišta.

GDE NESTADE 40 MILIONA EVRA - AKO se uzme da je Rudnik uglja zakonom obavezan da od svake tone prodatog uglja izdvoji minimum jedan evro za rekultivaciju kopova, to na godišnjem nivou iznosi 1,5 miliona evra. Ako je TE "Pljevlja" do sada utrošila oko 40 miliona tona uglja, to je 40 miliona evra. Gde su zaista utrošena tolika sredstva, znaju samo oni koji su godinama rukovodili Rudnikom uglja - poručuju iz pljevaljskog SNP.

Ugalj iz pljevaljskog basena eksploatiše se već 64 godine. Od 1982. godine, Rudnik uglja dnevno isporučuje TE "Pljevlja" preko 5.000 tona uglja. Od 1999. RU je izgubio status državnog preduzeća i prerastao u Akcionarsko društvo, koje je trenutno u dvotrećinskom privatnom vlasništvu. Do danas iz površinskih kopova u Pljevaljskom polju i Šumanama otkopano je oko 60 miliona tona uglja i najmanje 300 miliona tona otkrivke, koja je izmeštena i odložena na brojne deponije, od kojih treba pomenuti "Kipu" i "Jagnjilo". U saopštenju SNP se ističe da je otkopani ugalj prodajom na tržištu valorizovan, dok je jalovina ostala na deponijama, koje su potpuno promenile reljef neposredne okoline Pljevalja i u znatnoj meri doprinele zagađenju sredine i poremećaju biodiverziteta.

Pored deponija, posle eksploatacije ostali su otvoreni i potpuno ili delimično napušteni i nezaštićeni kopovi "Potrlica", "Borovica", "Šumane" i "Cementara", kao i veštačko jezero Borovica.

NEZAKONITO

- NAŽALOST, država toleriše protivzakonito i neodgovorno poslovanje privatnog preduzeća, čime mu svesno i namerno omogućava sticanje profita na račun degradacije životne sredine - poručeno je iz SNP.

Država je, inače, vlasnik 31 odsto kapitala Rudnika uglja, dok italijanska kompanija A2A u vlasništvu ima 41 procenat, a Aco Đukanović nešto više od 11 odsto akcija.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije