BiH: Bošnjaci neće domaće, hoće strane sudije

M. FILIPOVIĆ

24. 12. 2013. u 21:45

Bošnjački političari protiv Zakona o Ustavnom sudu BiH koji radi na osnovu podzakonskih akata. Održavanjem stranih sudija produžava se protektorat u BiH, tvrde srpski poslanici

BANjALUKA - Odbijanjem inicijative u Ustavno-pravnoj komsiji Parlamenta BiH za donošenjem zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim bi se prekinuo dalji angažman stranih sudija u najvišoj sudskoj instanci u zemlji, bošnjački članovi potvrdili su svoj podanički mentalitet i omogućili održavanje međunarodnog protektorata u BiH!

Ovo je jedinstvena ocena srpskih predstavnika u Parlamentu BiH, nakon što je Ustavno-pravna komisija parlamenata BiH odbacila inicijativu poslanika DNS Petra Kunića za donošenjem zakona o Ustavnom sudu BiH. Neprihvljtljivo je da Ustavni sud BiH, kao najviša sudska instanca u zemlji, radi na osnovu podzakonskih akata koje su sudije ovog suda same donele. To nema nigde u svetu, osim u Hagu! - rekao je Kunić, za „Novosti“.

On je istakao da mora doneti zakon kako bi se Ustavni sud podveo pod vladavinu prava. I pored očigledne bošnjačke opstrukcije ove inicijative, Parlament BiH će se o Kunićevom predlogu izjašnjavati 30. decembra. Pored ukidanja sudijske funkcije stranim sudijama, inicijativa je pokrenuta jer Ustavni sud BiH jedini u kontinentalnom pravu trenutno radi na bazi podzakonskog akta, koji su sami doneli, a ne na osnovu zakona. Primanja stranih sudija u BiH kreću se od 10.000 do 20.000 evra!

MEĐUNARODNE SUDIJE TROJE međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH su Tudor Pantiru, Margarita Caca - Nikolovska i Konstans Gru. Pantiru je rođen u Moldaviji, a sada živi u Bukureštu u Rumuniji. U junu 2002. godine imenovan je na funkciju međunarodnog sudije Ustavnog suda BiH. Obavljao je dužnost međunarodnog sudije Vrhovnog suda Kosova, kao i predsedavajućeg sudije Posebnog veća Vrhovnog suda Kosova. Nikolovska je rođena u Skoplju u Makedoniji, a bila je i sudija Evropskog suda za ljudska prava. Konstans Gru je iz Nemačke, a kao univerzitetski profesor radila je u Francuskoj.

- Može se reći da Ustavni sud BiH nema legitimitet. Strane sudije treba da odu iz ovog suda, jer ih ništa ne obavezuje na rad i ne podležu zakonima BiH - naglasio je on. U Ustavnom sudu BiH trenutno je angažovano devet sudija, od kojih četvoro bira Parlament FBiH, dvoje Narodna skupština RS, a troje predsednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsedništvom BiH. Inače, u Ustavnom sudu BiH, koji gotovo 15 godina radi bez zakona, prvi pravilnik o radu usvojili su 1997. godine i šest puta ga menjali sve do jula 2005. godine kada su, takođe sami, usvojili pravila, koja, praktično, tretiraju kao zakon.

Poslanik SNSD u Parlamentu BiH Slavko Jovičić, kaže, za „Novosti“, da stranci moraju da odu iz domaćeg pravosuđa, jer sve dok je tako nema istinskog suvereniteta u BiH. Takođe, potpuno je besmisleno da rad Ustavnog suda BiH nije ozakonjen. Čudna je situacija da sudije same odlučuju kako će raditi i sami sebi polažu račun.

Time je bitno narušen suverenitet zemlje, jer je reč o najvišoj sudskoj instanci, koja se bavi pitanjima ustavnog ustrojstva - rekao je Jovičić. On je dodao da niko ne spori stručnost i kredibilitet stranih sudija. Međutim, sve dok BiH ne postigne punu suverenost nad izvršnom, sudskom i zakonodavnom vlasti, ne može biti ravnopravan član Evropske unije - istakao je Jovičić.

KADROVI SDA

ZA porodice srpskih žrtava sporne su i bošnjačke sudije u Ustavnom sudu BiH - Seada Palavrić i Mirsad Ćeman. Oni navode da su Palavrićeva i Ćeman bili visoki funkcioneri SDA.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije