Lukašenko hoće naftu, a ne rakete

Branko Vlahović

09. 09. 2019. u 19:15

Nedavna poseta Džona Boltona Minsku izazvala veliki broj komentara. Predsednik Belorusije želi da bude domaćin sastancima o razoružanju

Лукашенко хоће нафту, а не ракете

Aleksandar Lukašenko i Džon Bolton / Foto EPA

MOSKVA - OD STALNOG DOPISNIKA

Dok traje spor oko visine kompenzacije za "prljavu naftu", koja je minulog leta iz Rusije naftovodom stigla u Belorusiju, predsednik Aleksandar Lukašenko je izjavio da Minsk ima mogućnost da uvozi "crno zlato" severnom maršrutom kroz Poljsku i pribaltičke zemlje. Na taj način je on indirektno potvrdiio da je nedavno o uvozu nafte i gasa razgovarao sa Džonom Boltonom, savetnikom predsednika Trampa za nacionalnu bezbednost. Novinari u Minsku tvrde da je Lukašenko zamolio da SAD daju, ili pomognu, da Belorusija dobije kredit od 15 milijardi dolara.

Kad je god imao sporove sa ruskim naftnim i gasnim kompanijama, Lukašenko je pokušavao da energente nabavlja od drugih zemalja. Posle stišavanja buke Lukašenko je uz pomoć Putina pronalazio kompromis, jer nikada nije uspevao da od drugih kupi jeftiniju naftu a ni gas. Zato je i sada Lukašenko predložio Rusiji da se "ljudski dogovore" o rešenju problema "prljave nafte".

Osim toga, beloruski predsednik je izjavio da njegova zemlja neće ni proizvoditi, a ni razmeštati rakete malog i srednjeg dometa. On podržava ideju da zemlje koje se protive ponovnom postavljanju takvih raketa potpišu specijalnu deklaraciju, jer bi takav dokument po njegovom mišljenju doprineo jačanju bezbednosti u svetu. On želi da upravo Minsk bude domaćin skupa koji neki nazivaju "Helsinki-2" koj bi bio, na neki način, mesto dogovora da se zaustavi sadašnji hladni rat.

Dovoljno je pogledati geografsku kartu da bi se rauzumela Lukašenkova želja da se ponovo ne razmeštaju rakete malog i srednjeg dometa, jer bi Belorusija u eventualnom ratu bila među prvima napadnuta kao najbliža saveznica Rusije. I predsednik Putin je već izjavio da Rusija ne namerava da postavlja rakete malog i srednjeg dometa u evropskom delu svoje teritorije, sve dok to ne naprave Amerikanci.

Mnogi evropski političari su se već izjasnili protiv ponovnog dovoženja američkih raketa na stari kontinent. Takve ideje Pentagona jedino odobravaju dve bivše članice Varšavskog dogovora, Poljska i Rumunija. Rukovodstvo u Varšavi je, inače, najagilnije u dizanju buke o tobožnoj velikoj ruskoj vojnoj opasnosti.

Nije tajna da je Lukašenko zainteresovan da normalizuje odnose sa Vašingtonom, ali istovremeno ne želi da kvari dobre odnose sa Moskvom i Pekingom. Iz kuloarskih priča se saznalo da je Džonu Boltonu za vreme boravka u Belorusiji zasmetala velika reklama u Minsku kineskog "Huaveja". Kasnije je Bolton izjavio da je razgovarao sa Lukašenkom o beloruskim bliskim vezama sa Kinom i Iranom. On je ubeđivao Lukašenka da od Kine preti velika opasnost. Lukašenko, naravno, ne misli tako.

U Minsku su saopštili da se razgovaralo i o Ukrajini i da je Lukašenko objasnio kako on vidi rešenje problema u Donbasu.


POZIV TRAMPU I KUŠNERU

Beloruski novinari su pisali da su Lukašenko i Bolton rekli da su i u Minsku i u Vašingtonu zainteresovani da vrate svoje ambasadore do maja 2020. godine. Lukašenko je pozvao Trampa i njegovog savetnika i zeta Kušnera da posete Belorusiju. Uzgred rečeno, Kušnerovi deda i baba su rodom iz Belorusije. Ali, kada bi uopšte Tramp i njegov zet mogli da posete Minsk niko se i ne usuđuje ni da prognozira.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije