Odlaže li se bregzit ?
23. 02. 2019. u 07:32
Dve strane traže izlaz iz ćorsokaka zbog "razvoda" Velike Britanije i Evropske unije. Veliki beg najvećih banaka sa Ostrva. Orban: Junker oterao London

U centru Londona nalaze se najveće svetske banke AP Photo
REŠENjE za ogromnu nervozu i još veće komplikacije oko "razvoda" Londona od Brisela glavni pregovarač EU za "bregzit" Mišel Barnije nagovestio je u mogućnosti da se odloži datum izlaska Britanije iz EU, zakazan za 29. mart.
Iako takva odluka zahteva jednoglasnu podršku članica koje će tražiti objašnjenje za razlog i novi rok, američka agencija Blumberg, pozivajući se na dobro upućene izvore, navodi da EU očekuje da će britanska premijerka Tereza Mej zatražiti tromesečno odlaganje.
To odlaganje, međutim, teško može da smiri bure i štete se koje se oko "bregzita" podižu i u Briselu i na Ostrvu. Dok su juče lideri "osovine" EU, nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Emanuel Makron na radnom sastanku, mesec dana pošto su Pariz i Berlin novim sporazumom osvežili partnerstvo, razgovarali o "bregzitu", ulje na vatru je dolivao mađarski premijer Viktor Orban.
Lider iz Budimpešte, koji je u sve zaoštrenijim odnosima sa sedištem EU, izjavio je da ljudi imaju pravo da znaju "šta Brisel namerava u igri na izborima za Evropski parlament" u maju. Orban, koji je nedavno započeo kampanju putem bilborda "Razotkriti planove briselske birokratije", optužio je predsednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera da je odgovoran što je "pustio Veliku Britaniju da ode, a doveo migrante" u EU.
No, dok se "bregzit" nije još ni dogodio, finansije u Velikoj Britaniji nepogrešivo odslikavaju sve nezgode oko "razvoda".
Foto EPA

Banke i finansijske firme, koje čine oko 6,5 odsto britanskog BDP, već su preduzele preventivne mere za napuštanje Ostrva. Za veliki finansijski centar, London, to znači toliko štete da bi na kraju sudbina "bregzita" mogla da postane gotovo irelevantna.
Američki bankarski giganti "Goldman Saks", "Džej Pi Morgan", "Morgan Stenli" i "Sitigrupa" preselili su 250 milijardi evra u Frankfurt. Istim putem je krenuo i UBS, koji je odabrao Frankfurt za svoje novo sedište u EU. Kredi svis seli poslove u Nemačku, Španiju i Luksemburg.
Benk ov Amerika ne žali oko 400 miliona dolara da preseli osoblje i operacije iz Londona u Pariz. Isto čine i francuske banke BNP Pariba, Kredi agrikol, Sosijete ženeral.
Depositphotos

Najveća evropska banka HSBC se usmerava ka francuskoj bazi, a australijska Komonvelt benk ov Australija u Amsterdam. Barklejs se seli u Irsku, čime će postati najveća banka u toj zemlji.
FRANKFURT SE SMEŠKA
Prema navodima "Biznis insajdera" od situacije oko "bregzita" najviše profitiraju druge evropske finansijske luke, pre svih frankfurtska. Frankfurtska lobistička grupa predviđa da će se između 750 i 800 milijardi evra i oko 10.000 poslova preseliti u ovaj nemački finanskijski centar do 29. marta, za kada je prvobitno planiran "razvod".
Србин пише ћирилицом
23.02.2019. 08:56
Ови британци су ко мачка која тражи да јој се отвори врата да изађе, а после стоји на прагу дуго па се мисли дал да изађе или не, и стоји док не добије шут.
Komentari (1)