LIČNI STAV: Mudrost strazburških sudija

09. 12. 2018. u 12:29

Lični stav nagrađivanog publiciste Slobodana Despota o Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu

ЛИЧНИ СТАВ: Мудрост стразбуршких судија

MI i ne shvatamo koliko je dragoceno što postoji Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Daleko od lokalnih uticaja i spletki, strazburške sudije štite osnovna prava pojedinaca protiv proizvoljnih birokratija, plašljivih advokata, lenjih pravnika i korumpiranih tužioca. Ukratko, brane one koje više nema ko da brani. To jest, trebalo bi da je tako. U poslednje vreme kao da se i to pomalo menja. Tako je neki dan ovaj sud u Strazburu potvrdio presudu Austrijanki koja je na konferenciji, u organizaciji nacionalne stranke, nazvala Muhameda pedofilom jer se oženio šestogodišnjom curicom i ubrzo je obljubio.

ŠTA toj ženi pade na pamet, pomislih. Da se malo raspitala, na primer kod Danijela Kon-Bendita, vodeće figure evropske politike, saznala bi da ljubav ne zna za godine. Starije generacije se sećaju kako ih je čuveni "šezdesetosmaš" i predvodnik "zelenih" na televiziji ubeđivao kako valja "otvoreno" pristupati seksualnom vaspitanju mališana.

Pomalo me je, ipak, začudilo obrazloženje presude. Evropski sud za ljudska prava tvrdi da je postupio u ime "obaveze da se obezbedi miran suživot svih vera i da se garantuje međusobna tolerancija". A nama odvajkada profesori prava objašnjavaju kako sud treba da sudi strogo po zakonu, ne osvrćući se na njegove moguće posledice. Pa i navode primere kako strah od posledica ubija pravdu - u nacističkoj Nemačkoj, ili u SSSR.

PRITOM, kako su me učili, ljudska prava se odnose na pojedince, a ne na zajednice, ponajmanje verske. Čovek slobodno misli i govori u jednini. U množini zna samo da bleji. No, savremene strazburške kadije sada smatraju da pojedinac koji misli svojom glavom ne treba da ometa ovce da bleje. Čudne li filozofije u otadžbini prava čoveka (a ne krda)! A opet, i sudije su ljudi, bilo da zasedaju u Strazburu ili da duvaju u pištaljku na utakmici. Zamislite kako je sudiji koji treba da presudi penal protiv domaćina a za leđima mu huči razbesnela tribina. Šta da radi čovek? Pre svega, da smiri stadion, pa makar poklonio penal siledžijama. Kako će nastaviti da obavlja svoj sudijski posao ako sada ne izvuče živu glavu? Nisu sve kadije tako mudre.

VIDITE šta se zbilo u Pakistanu otkako je Vrhovni sud oslobodio optužbe Asju Bibi. Tek da se prisetimo, Asja Bibi je ona rasejana hrišćanka koja se drznula da popije vodu iz vedra odakle su pile muslimanke - i time ih, po šerijatu, grdno otrovala. Umesto da ostave grešnicu da joj presude vera i običaji, pakistanske sudije su se nesmotreno pozvale na prava pojedinaca uvezena sa Zapada.

Sa kakvim ishodom?

Guverner je ubijen jer je ustao u odbranu kaurske guje, pa masovne demonstracije, pa neredi, pa smrtne fetve na račun nevernih sudija. Ukoliko je mesna islamska zajednica smatrala da bogohuljenje te hrišćanke zaslužuje smrtnu kaznu, zar onaj koji je štiti od te kazne ne vređa pobožnost muslimana? Nije li to očigledno narušavanje miroljubivog suživota svih verskih zajednica, pa i međusobne tolerancije - pošto je talas time prouzrokovane netolerancije na kraju blokirao čitavu državu?

NIŠTA od svega toga se ne bi desilo da su islamabadske sudije bile mudre kao njihove strazburške kolege. Umesto toga, oni su nam još i izvezli svoju nedaću, terajući Evropljane da u ime svojih vrednosti pruže pomoć toj ugroženoj ženi i njenoj rodbini. No, Evropski sud za ljudska prava još može da spase verski mir u Evropi. Mogao bi, na primer, da osudi Francusku i Italiju što su ponudile utočište bogohulnoj Asji Bibi.

PUBLICISTA

SLOBODAN Despot rođen je 1967. u Sremskoj Mitrovici, školovan u Švajcarskoj, živi i stvara u Francuskoj, izdavač, publicista, pisac, fotograf...

PREVEO je na francuski dela Ćosića, Crnjanskog, Kapora i drugih autora sa srpskog, engleskog, nemačkog, ruskog i italijanskog jezika

SARADNIK, hroničar i glavni urednik nekoliko časopisa, savetnik za javnu komunikaciju pri fondacijama i političkim institucijama

AUTOR je četiri knjige eseja, jedne biografije, dve fotografske knjige i jednog duhovnog putopisa kroz Švajcarsku

"MED", njegov prvi roman o stradanju srpskog naroda u Hrvatskoj, nagrađen je u Francuskoj

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije