Savet Evrope ukida sankcije Moskvi?

D. SAVIĆ

28. 11. 2017. u 06:26

Generalni sekretar zalaže se za okončanje kažnjavanja Rusije. Jagland: Povlačenje Rusije iz ove organizacije bilo bi veoma loše

Савет Европе укида санкције Москви?

Generalni sekretar Saveta Evrope Torbjorn Jagland Foto AP

NAJAVE da Savet Evrope razmatra mogućnost ukidanja sankcija Rusiji, uvedenih zbog aneksije Krima, izazvale su komešanje na Starom kontinentu. Generalni sekretar Saveta Evrope Torbjorn Jagland, naime, prema pisanju londonskog "Fajnenšel tajmsa", tokom obilaska evropskih prestonica, upozorava na rizik da bi Moskva mogla da se povuče iz najvećeg evropskog tela i zalaže se za ukidanje sankcija. S druge strane, protivnici toga, na čelu sa Ukrajinom, neće da popuste "ucenama" Rusije i da slabe embargo EU. Jagland svima poručuje da bi Evropa bez Rusije bila "veliki korak unazad".

Savet Evrope je uveo sankcije Rusiji posle aneksije Krima 2014, a produžio ih u junu ove godine. Rusija je letos suspendovala godišnji ulog od 33 miliona evra u budžet Saveta Evrope i zapretila da, sve dok ne bude mogla da glasa, neće priznati novog evropskog komesara za ljudska prava, koji treba da bude izabran u januaru. Moskva je zapretila i nepovinovanjem odlukama Evropskog suda za ljudska prava.

Rusija zahteva da joj se vrate glasačka prava u Parlamentarnoj skupštini Saveta, koja nadgleda konvenciju o ljudskim pravima iz 1949. godine i Evropski sud za ljudska prava. A Jagland primećuje da odbijanje Moskve da plati doprinose za budžet Saveta Evrope može dovesti do toga da Rusija napusti organizaciju dobrovoljno, ili na inicijativu drugih zemalja.


S druge strane, Kijev tvrdi da bi "popuštanje" Rusiji bez promena u statusu Krima i odnosa prema sukobu na istoku Ukrajine značilo "prvu rupu u zidu" koja bi oslabila i embargo EU prema Moskvi. Ujedno, Kijev smatra da bi to otvorilo put "ucenama" i drugih zemalja, kao što su Mađarska, Poljska, Turska, ili Azerbejdžan.

Foto EPA

Generalni sekretar Saveta Evrope naglašava da organizacija neće dovoditi u pitanje principijelne stavove i priznati "aneksiju" Krima, ali da je neophodno trezveno proceniti ovlašćenja organizacije koja štiti ljudska prava, uključujući Rusiju i Krim. On je, odbacujući navode da su se ruski zvaničnici sastajali sa njim i pretili da će se povući iz organizacije, evropske sagovornike uveravao da bi odlazak Moskve bio veoma štetan, jer bi to onemogućilo 140 miliona Rusa da imaju pristup sudu sa sedištem u Strazburu:

- Biće veoma loše ako Rusija napusti ovu organizaciju, jer su konvencija i sud veoma važni za građane Rusije - rekao je Jagland, i dodao da bi povlačenje Moskve iz Saveta Evrope imalo negativan uticaj na Evropu.

Savet Evrope, telo odvojeno od EU, zajedno sa Evropskim sudom za ljudska prava čini stubove demokratije u Evropi. Učlanjenje Rusije u tu organizaciju 1996. bilo je jedno od glavnih dostignuća posle Hladnog rata. Budžet SE iznosi 450 miliona evra.


DIJALOG U BEOGRADU

OVOG vikenda Beograd je bio domaćin konsultacija predstavnika Evropskog parlamenta i ruske delegacije parlamentaraca, na kome je potvrđeno da raste razumevanje da nema alternative dijalogu sa Rusijom: "Evropa postaje sve svesnija da su sankcije koje je uvela Rusiji uzaludne", izjavio je član Odbora za međunarodne poslove ruske Dume Sergej Železnjak, dodajući da su sankcije veliki udarac nacionalnim privredama u Evropi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije