E viva Espanja iz milion grla (Foto)
30. 10. 2017. u 06:01
U Barseloni održane masovne demonstracije kao podrška jedinstvu zemlje. Poruka da separatizam nema apsolutnu podršku u Kataloniji, uz povike "Puđdemon u zatvor"

Velika masa okupljenih kao dokaz da podrška secesionizmu postoji samo u jednom delu sta novništva AP Photo
BARSELONA: SPECIJALNO ZA “NOVOSTI”
NA ulice Barselone juče po podne izašla je ona druga polovina Katalonije, ona koja je protiv osamostaljenja pokrajine. Procene o broju prisutnih, kao i uvek u ovakvim situacijama, bile su različite, išle su od 300.000 (opštinske vlasti) pa čak do 1,1 milion (organizatori, Katalonsko civilno društvo), ali je nesumnjivo da je skup bio masovan. Bio je to jasan politički barometar i jasna poruka - separatizam, ma koliko jak, nema apsolutno podršku, i to je, zajedno sa odsustvom bilo kakve ozbiljne međunarodne podrške, glavni hendikep secesionističkih snaga.
Učesnici mitinga skandirali su i Španiji i Kataloniji, čuli su se povici "Glasaćemo", a pevao se i svetski poznati hit Manola Eskobara "E viva Espanja". Vijorile su se, na istim štapovima, španska i katalonska zastava, neretko je u rukama učesnika bila i zastava Evropske unije, iz zvučnika su se čule španska himna i "Oda radosti", himna Evrope.
Među govornicima su bili predstavnici više partija, neke sa generalno suprotnom ideologijom, ali ovog puta okupila ih je i ujedinila briga za jedinstvo zemlje. Najviše aplauza dobio je socijalista Đozep Borelj, bivši predsednik Evropskog parlamenta, koji je rekao da Puđdemon može da govori samo u ime dela Katalonaca, dok se iz mase čulo "Puđdemon u zatvor". Skup je protekao bez incidenata.
Dok su u Barseloni građani prošpanske orijentacije držali miting u centru grada, iz suprotnog separatističkog tabora stizale su poruke na očekivanoj liniji. Oriol Žunkeras, smenjeni potpredsednik katalonske vlade i lider Republikanske levice, izjavio je da će narednih dana biti neophodno doneti neke odluke koje "neće uvek biti lake za razumevanje". On, očito, planira da nastavi posao, iako je Vlada u Madridu formirala "prinudnu upravu" na čelu s potpredsednicom Sorajom Saenz Santamarijom.
Zanimljivo je da su iz prostorija katalonske policije povučene slike bivšeg predsednika katalonske vlade Puđdemona. Španska vlada je protestovala što je katalonska TV3, prilikom subotnjeg obraćanja, Puđdemona potpisala kao "predsednika vlade", bez onog "eks".

Registrovana je i neka vrsta ponude belgijskog ministra za imigraciju Tea Frankena, koji je rekao da bi u slučaju zahteva belgijska vlada mogla da pruži azil Karlesu Puđdemonu. Nema ni najmanjih indicija da Puđdemon i ostali katalonski separatistički lideri pomišljaju na egzil, bez obzira na to što im preti hapšenje zbog pobune.

U ponedeljak će biti jasnije da li će Puđdemon i ostali smenjeni iz njegove vlade "doći na posao". U međuvremenu, poslanici u "saveznom parlamentu" iz redova Republikanske levice i PDeKAT, glavnih zagovornika katalonskog secesionizma, zadržavaju svoja poslanička mesta "da bi u španskim institucijama branili katalonsku vladu". Uz lokalpatriotizam braniće i svoj džep, jer poslanici primaju po 2.843 evra bruto (14 plata), a oni koji nisu iz Madrida, što je slučaj sa katalonskim parlamentarcima, imaju i mesečni dodatak od 1.842 evra, sve skupa 4.685. Članstvo u nekim odborima donosi još 1.056.

TRG U MOSTARU
MOSTAR je nakratko "dobio" Trg Republike Katalonije, kada je "neko u noćnim satima u petak postavio natpis 'Trg Republike Katalonije', koji je ubrzo nestao, ali je ipak dokumentovan" - prenosi mostarski portal "bljesak.info". Portal podseća da je početkom meseca na ulazu u Mostar postavljen transparent podrške nezavisnosti Katalonije, uz poruku da su Hrvati u BiH sledeći koji će krenuti tim putem. Tekst je bio na katalonskom, sa natpisom: "Srećno! Mi smo sledeći!".

FUDBAL JAČI OD PRETEĆEG SEPARATIZMA
U OKVIRU 10. kola španske Primere Real Madrid je gostovao u Đironi, gradu iz koga je smenjeni predsednik katalonske vlade Karles Puđdemon i koji je poznat kao čvrsto jezgro katalonizma. Zbog toga su svi očekivali šta će se dogoditi, ali je sve proteklo bez problema. Uz to, na stadionu koji prima 13.000 gledalaca, nije uopšte bilo katalonskih zastava, jedini dekor bile su crveno-bele boje lokalnog kluba, a na istočnoj tribini vijorila se jedna španska zastava.
Jedina politička demonstracija desila se u 17. minutu kada se sa tribina začulo skandiranje "Nezavisnost, nezavisnost". Taj 17. minut je simbol "pada Katalonije" 1717. pod vlast Kastilje i redovno se i na stadionu Barselone "Nou kamp" obeležava klicanjem nezavisnosti.
zola
30.10.2017. 06:41
Katalonija se podelila na referendumu, slično je bilo i sa Škotskom. Škoti su se "smirili", a Katalonce neko "odvaja" od Španije i ako, kao i u Škotskoj, nema većine ( prave, stvarne većine).
pa i braća crnogorci su imali pola-pola,pa se niste baš uzjogunili.... ipak je demokratija selektivna....
posudili autobuse?
Al mi nismo,ni smeli,ni hteli da vicemo:E,viva Srbija !
da da, pamtimo i mi preko milion grla na gazimestanu '89 i "ne sme niko da vas bije" pa opet 20god kasnije najebasmo nacisto. kolo srece se okrece...
Komentari (7)