Maori opet marširali Jelisejskim poljima

Goran Čvorović

31. 07. 2016. u 07:45

Novozelandski domoroci, naoružani dugim kopljima, nedavno su učestvovali u tradicionalnoj paradi. Njihovi preci su se borili u Prvom svetskom ratu, a mnogi od njih su poginuli u bici na Somi

Маори опет марширали Јелисејским пољима

PARIZ: OD STALNOG DOPISNIKA

LjUBAV između Mataore i Nivareke je cvetala. A onda je onaj čije ime u mitilogiji Maora znači "lice vitalnosti" udario princezu iz carstva mraka. Uvređena Nivareka je pobegla svome ocu u zemlju Uetonga. Slomljenog srca, Mataora je krenuo u potragu za svojom voljenom. Posle mnogo peripetija, uspeo je da je pronađe, ali se zbog dugog putovanja crtež, kojim je ukrasio lice, razmazao, zbog čega mu se Nivarekina porodica podsmevala.

Ona mu je, zatim, sve oprostila, pa je Mataora njenog oca naučio tajnama umetnosti "taniko" koja se ogleda u ušivanju raznobojnih traka na obode odeće, dok je ovaj Mataori preneo svetu tajnu tetovaže "moko". Mataora i Nivareka su se onda vratili među ljude, pronoseći umetnosti moko i taniko. Živopisna geometrijska tetovaža, naročito na licu, postala statusni simbol novozelandskih Maora.

Obučeni u rese, ali goli do pojasa, s linijama koje su se ekstravagantno spuštale s čela, ljubopitljivo kružile preko obraza i enigmatično zavrtale ispod brade, naoružani dugim kopljima, bosi, maorski ratnici su se nedavno, kao istinska atrakcija, spuštali niz Jelisejska polja u tradicionalnoj vojnoj paradi, u čast svojih predaka koji su se borili u Prvom svetskom ratu i od kojih su mnogi kosti ostavili u krvavoj bici na Somi.

Prvi i jedini put pre toga, Maori su marširali po pariskoj kaldrmi daleke 1919. godine, u jedinstvenoj pobedničkoj paradi saveznika, koja se otegla od ulaska u grad ispred Trijumfalne kapije, pa sve do Trga republike.

Godinu pre toga, usred Velikog rata, takođe je održana vojnička smotra povodom obeležavanja godišnjice pada Bastilje. Maršal Žofr je tada od svojih vojnika tražio da s fronta dođu u pravom stanju u kakvom se nalaze, ranjeni, skorenih uniformi, izmučeni, ali hrabri i dostojanstveni.

Samo dan kasnije, započela je kontraofanziva francuskih i savezničkih trupa u Drugoj bici na Marni, kojom je spasen Pariz i sačuvana Francuska, a sa fronta dopremljeno 3.300 mitraljeza, 500 topova i 35.000 nemačkih zarobljenika.

Danas su Francuzi i Nemci prijatelji, a ratuju s drugima. Nad Evropom lebdi bauk terorizma, straha i nesigurnosti. Žrtve padaju jedna za drugom. Svet je ponovo na ivici katastrofe. Stvari su se toliko otele kontroli, da ni ovoga puta, sva je prilika, ni daleki Maori opet, neće biti pošteđeni.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije