Noć veštica: Slatkiši ili magija
27. 10. 2012. u 21:50
U širom sveta poznatoj "Noći veštica" između srede i četvrtka se u stvari obeležava keltska Nova godina. Porodica u SAD na paganski praznik potroši oko 80 dolara
U NOĆI između srede i četvrtka 40 miliona malih Amerikaca zakucaće na komšijska vrata. Prerušeni u princeze, vile i veštice, gusare, supermene ili kraljeve "pretnjom": "Slatkiš ili magija!" izmamiće karamele od suseda, dok svi zajedno, u atmosferi opšteg kostimiranja, dekorisanja kuća i društvenim igrama zajedno proslavljaju Noć veštica.
Ova američka tradicija pretvorena danas dobrim delom u unosni potrošački praznik tokom koga Amerikanci kupe četvrtinu ukupne količine slatkiša koju godišnje konzumiraju, izvorno je imala drugačije značenje. Bila je to nekad keltska Nova godina.
Izvorište Noći veštica je stari paganski festival Samhain praznovan u Irskoj u vreme smene godišnjih doba, odnosno žetve i oskudne zime. Verujući da upravo u ovo vreme priprema za duge, hladne i kratke dane, živi svet dolazi u najbliži dodir sa mrtvima, Kelti su praktikovali magijske rituale, u kojima su, kostimirajući se, podražavali svet umrlih, uz prinošenje žrtava i proricanje, verujući da tako smiruju njihove duhove.
Zapadnohrišćanska crkva se suprotstavila tim verovanjima, uspostavljajući Dan svih svetih, dajući mu drugačiji značaj. Svi sveti se slave u Rimokatoličkoj crkvi 1. novembra, kada počinje post, ali noć uoči se ipak održala, kao izvorno stari paganski praznik, vremenom takođe izmenjen. Sama reč "Haluvin", engleski naziv za Noći veštica, svedoči o "susretu" hrišćanskog i paganskog. Prvi put "Haluvin" je upotrebljen u 16. veku, kao škotska varijanta "ol-halou-ivn", odnosno "noć svih svetih". Danas se ova noć slavi kao veče uoči katoličkog praznika Svih svetih.
Irski i škotski doseljenici preneli su "Haluvin" krajem prošlog veka u Ameriku, koja je glavno "uporište" ovog praznika. U prvo vreme nije bio popularan u puritanskoj Novoj Engleskoj, ali vremenom je prihvaćen, pretvoren u maskaradu. Originalni kostimi skeleta, monstruma, veštica, đavola praćeni su brojnim običajima kao što su dubljenje bundeve, ili društvenim igrama "hvatanja" jabuke i pričanjem strašnih priča.
U prošlom veku "Haluvin" se preobličio u "slatku" maskaradu, najpre za decu, onda i odrasle, sa raznovrsnijim kostimima, horor filmovima, organizovanim zabavama i dekorativnim egzibicijama. Shvaćen kao razbibriga i igra "Haluvin" je postao prihvatljiv i za Rimokatoličku crkvu. Običaji su se proširili na svim kontinentima.
Time je, u 21. veku, Noć veštica prerasla u ozbiljnu industriju koja je svoje mesto našla i u poslovnim listovima, gde se prati koliko se isplati izrada kostima, slatkiša, čestitki, ukrasa, čak Dži-Pi-Es naprava za praćenje kretanja dece. Da li po onom "hleba i igara", tek procene su da je reč o isplativom biznisu, čak i u vremenima krize.
Očekuje se da ove godine Amerikanci na Noć veštica potroše oko osam milijardi dolara. Prošle godine porodica je za "Haluvin" u proseku izdvajala 72,31 dolar, ove godine blizu 80. Amerikanci će samo na kostimiranje svojih kućnih ljubimaca izdvojiti čak 370 miliona dolara. Noć veštica postala je u SAD drugi najveći praznik, odmah posle Božića.
IZDUBLJENA BUNDEVA
OBIČAJ dubljenja bundeva zasniva se na irskoj legendi o kovaču Džeku, domišljatom, ali škrtom, koji je prevario đavola ponudivši mu dušu u zamenu za piće. Đavo se, navodno, pretvorio u novčić kako bi platio piće, ali Džek ga je brzo stavio u džep u kojem je bio krst, pa satana nije mogao da se vratiti u svoj oblik.
Tek pošto je Džeku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Džek ga je izvadio iz džepa. Posle deset godina opet je prevario đavola tako što ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, ali je na kori brzo nacrtao krst, pa ga đavo ponovno nije mogao da dohvati.
Kada je umro, grešni Džek nije stigao u raj, a na vratima pakla dočekao ga je Đavo i da bi ga se rešio dao mu komad uglja. Džek je u džepu imao bundevu, koju je izdubio i stavio u nju ugalj i od tada luta mrakom noseći izdubljenu tikvu u ruci. Džek O'Lantern (Džek Fenjer) postao je simbol duše koja luta između svetova.
Nesa
28.10.2012. 00:55
Nije mi jasno zasto nam servirate Americke Umobolije smisljene iskljucivo radi Zarade. I samo ime Noc Vestica , naziv koji se upotrebljava samo u Ex Yu drzavama, smislio je valjda preovodioc Halloween filma, to bi bila mnogo zanimljivija tema od ove.
Ni u Americi svi ne slave taj Hallowin. U mnogim privatnim skolama je i zabranjem. A najveci promoter ovog praznika je americki javni skolski sistem. Normalno, jer je njegova uloga svedena na pravljenje potrosaca a ne pametnih gradjana. Inace kao i sve ostale nadri-praznike to podrzava americka industrija koja je nikad gladnija para. Takodje ih podrzavaju razne anti-hriscanske grupe i fondacije kao sto su Rokfeler fondacija, Karnegi fondacija itd.
Ne znam da se kaze "Slatkisi ili magija" znam da se govori nesto kao:" Trick or treat, smell my feetgive me something good to eatif you don't, I don't careI'll pull down your underwear!" a ovo Trick or treat bi bili "Sala ili slatkis, poslastica" ,i za one koji govore da su ovo "americke" umobolije treba da znate da u vecini sremackih sela deca za Uskrs idu od kuce do kuce, gde dobiju po farbano jaje i slatkise...sto ce reci slican obicaj...takodje i kod nas u Vojvodini postoje "Maskare"
Komentari (3)