TURSKA POSLA: O najnovijoj krizi u BiH iz zapadne perspektive
25. 01. 2019. u 17:50
Turskoj odgovara produbljivanje krize u BiH. Ona onda dobija veliki manevarski prostor i potencijal za geopolitičko profitiranje

Foto: Tanjug
Kako jedan od naših sagovornika kaže: „Time se BiH gura ka ozbiljnim tenzijama sa nepredvidivim ishodom, a to, u ovom momentu, nije u interesu vodećih zapadnih centara moći“. Približavaju se izbori za Evropski parlament i zbog toga EU želi stabilnost na prostorima Zapadnog Balkana. Bilo kakva komplikacija situacije u BiH, u uslovima kada su usijani odnosi između Beograda i Prištine, mogla bi da usložni situaciju.
To, u ovom momentu ne odgovara Zapadu, koji je od EU do SAD zaokupljen raznim unutrašnjim i spoljnim problemima. Takav razvoj događaja ništa manje ne pogoduje ni Rusiji. Njoj je cilj da u što skorijem vremenu počne realizacija projekta „Turski tok“ , pa joj je važno, da na Balkanu sve bude mirno. No za razliku od njih kako tvrde naši diplomatski izvori ,Turska ima sasvim drugačiji račun. Njeni odnosi sa EU i SAD su napeti a zona geopolitičkog uticaja je zadnjih godina sužena i sa evropske (veća aktivnost EU) kao i azijske strane (Ruski trijumf u Siriji).
U takvim okolnostima Ankara ima interes da pokaže mišiće, pogotovo pred izbore za Evropski parlament kada ima veliki prostor za ucenu pojedinih svojih zapadnih, nekada partnera a sada rivala. Na naše pitanje – zar time Turska ne ugrožava magistralni gasovod od koga očekuje veliku korist, dobili smo ubedljiv odgovor: „On se uveliko gradi ka Turskoj a za dalji tok ta sila nije mnogo zainteresovana. On podrazumjeva zbližavanje Moskve i Berlina a Turskoj to nije interes“. S druge strane ni tranzitne takse joj mnogo ne znače. Nekoliko stotina miliona evra prihoda godišnje značajan je novac za male balkanske zemlje ali ne i moćnu Tursku.
PROČITAJTE JOŠ: INICIJATIVA SDA: Bakir udario na Srpsku
Ukratko, Turskoj odgovara produbljivanje krize u BiH. Ona onda dobija veliki manevarski prostor i potencijal za geopolitičko profitiranje. Može da se pojavi kao faktor smirivanja ali i generator daljih problema ako proceni da joj to pogoduje. U tom ključu se treba setiti nedavne izjave turskog predsednika Redžepa Tajpa Erdogana „da Dejtonski mirovni sporazum obavezno treba revidirati, budući da nije doneo rešenje za budućnost Bosne i Hercegovine“. Od tada nije prošlo mnogo vremena do agresivnog pokušaja SDA da se tako nešto izvede, prvo otvaranjem pitanja imena Republike Srpske a zatim i njene državne suštine.
Jasno je da iza toga stoji Ankara, čiji trag je pokušao sakriti i sam Bakir Izetbegović izjavljujući da je Erdoganov poziv na promenu Dejtonskog sporazuma samo mantra koju smo od mnogih do sada više puta čuli mnogi i ništa ozbiljnije!? No upravo to je i razlog što su usledile brze i energične reakcije zapadnih faktora, čiji je eksponent u BiH OHR. Potez Rusije koja je zbog namere SDA munjevito sazvala sastanak Upravnog odbora Saveta za implementaciju mira u BiH, nije nešto što bi, kako tvrde zapadne diplomate, toliko zabrinulo njihove zemlje. Isto važi i za odlučni stav Republike Srspke. Snažna reakcija je usledila jer je i naivnima jasno da se radi o turskoj provokaciji koju je Izetbegović oberučke prihvatio, dok zapadni činioci ne žele da svojom popustljivošću ohrabruju agresivnost Ankare.
Turska je pokušala da zapali vatru u BiH a pokazalo se da je nemoćna kada se njene namere i interesi nađu u koliziji kako sa zapadnim tako i ruskim interesima. Inicijativa SDA je totalno propala čim je plasirana, a kako nam je rečeno, sada njene lidere čekaju ozbiljne kazne od strane zapadnih središta moći kako se ne bi ponovo desilo da budu sredstvo u funkciji agresivnih namera Turske. Odnosi sa tom silom se tolerišu sarajevskoj političkoj eliti samo do crvene linije koju ne sme da pređe, a sada je preko nje, zaslepljena mržnjom i u želji da dominira Bosnom i Hercegovinom, drsko zakoračila.
(infosrpska.ba)