Sijelo u slavu ojkačke pesme
22. 07. 2019. u 10:00
"Novosti" u Strmici kod Knina, na tradicionalnoj manifestaciji Srba sa tromeđe Bosne, Like i Dalmacije. Saborovanje otvorio Marko Jelić, gradonačelnik Knina, poželevši da budu srećni i ponosni

Srbi iz raznih krajeva čuvaju tradiciju Foto Lucijano Grmovšek
VOLIM Bosnu, u srcu mi Lika, Dalmacijo, ljubavi velika", odjekivali su stihovi stare ojkačke pesme padinama Orlovice i Derala, pa se koritom Butižnice "slivali" sve do Krke. Moćni i stameni, dozvali su i minule subote reku namernika u Strmicu kod Knina, na jubilarno 25. "Sijelo tromeđe".
Velika porta stoletnih crkava Svetog Jovana Preteče i Male Gospojine bila je premala da primi Srbe koji žive u Krajini, one koji su odavno, u beli svet, otišli "trbuhom za kruhom", kao i njihove zemljake koji su pre 24 godine prognani sa svojih ognjišta u zloglasnoj "Oluji". Njihov ponovni susret bio je "začinjen" neizmernim zadovoljstvom, a sreća i osmesi bili su glavni ukras njihovih lica. Za one koji nisu mogli doći, prvi put je obezbeđen direktan prenos putem interneta.
Jednu od najvećih kulturnih manifestacija Srba iz Hrvatske i Bosne otvorio je Marko Jelić, gradonačelnik Knina. Prvi čovek ovog grada isto je učinio i prošle godine, prvi put u istoriji ovog saborovanja, a na radost i iznenađenje brojnih učesnika i gostiju.
- Gledajući ove puste ljude koji svake godine od početka predstavljaju svoju kulturnu baštinu, hoću da kažem da je upravo to ona priča koju grad Knin želi - rekao je Jelić. - Želi da bude, kao što je uvek i bio, spona između Bosne, Like i Dalmacije. Kulturom se, zaista, mnogo toga rešava. Kultura je sveopšta, odražava svakog od nas i moramo biti otvoreni prema kulturnim zbivanjima i prema drugim kulturama. A ova kultura kojoj ćemo danas prisustvovati, uz koju ćemo pevati i igrati, jeste nešto što smo zajedno nadopunjavali kroz minula stoleća i mi iz Dalmacije, i komšije iz Bosne i susedi iz Like. I danas smo ovde, verujem na još jednom uspešnom "Sijelu". Budite srećni, ponosni i dostojanstveni, a vidimo se i iduće godine.
Posebne emocije izazvali su nastupi najmlađih

Sa velike bine poleteli su pesma i igra. Začulo se zvonko ojkanje, još čuvenije groktalice, diple, gajde i hitri, ujednačeni koraci narodnih kola. Smenjivale su se glasovi pevača iz više od 20 muških i ženskih ojkačkih grupe iz Polače, Žegara, Civljana, Udbine, Gračaca, Drvara, Bačkog Jarka, Nevesinja, Kranja...
Nastupio je i hor pododbora SKPD "Prosvjeta" iz Splita, a ovacijama su pozdravljeni članovi KUD "GSP - Nikola Tesla" iz Beograda i srpski KUD-ovi iz Grahova, Kistanja i Drvara. Najlepše emocije i dugotrajan aplauz dobili su mališani KUD "Dositej Obradović" iz Knina, čiji najmlađi član ima četiri a najstariji 11 godina.
- Izveli smo izvorne pesme iz bukovičkog kraja i zdravicu - kaže Gajo Radmilović, osnivač i rukovodilac KUD "Dositej Obradović". - Osnovani smo na Vidovdan, pre dve godine, i zasad imamo 16 mališana u društvu. Želim da učeći decu sačuvamo naše običaje, pesmu, igru, predanja. Da znaju sve o svom rodu i precima. Jer, ovi mališani su garant naše budućnosti.
Zajedničkom pesmom "Nema raja bez rodnoga kraja, nema sijela, nema običaja", 25. "Sijelo tromeđe" zvanično je završeno. Narodno veselje nastavljeno je pod šatorima, sve do zore...
Srbi sa tromeđe i rasejanja u porti crkve

MUZIČKI IZRAZ KRAJIŠNIKA
"SIJELO" postoji od 1974, ali je usled političkih i ratnih okolnosti prekidano nekoliko puta, pa smo tek stigli do 25. izdanja, i ponosni smo što smo istrajali - kažu iz organizacije "Sijela". - Spisak učesnika pokazuje da ojkačka pesma prevazilazi sve prepreke i briše granice. Ona je posebna vokalna tradicija iznikla na kamenu ovog kraja i jedinstven muzički izraz krajiških Srba.
POVELjA "RADE MATIJAŠ"
NA ovogodišnjem jubilarnom 25. "Sijelu" tromeđe ustanovljena je povelja "Rade Matijaš", koja nosi ime jednog od osnivača ove kulturne manifestacije, dugogodišnjeg dopisnika "Večernjih novosti" iz Knina. Dodeljuje se za zasluge u očuvanju i promociji narodne tradicije sa prostora tromeđe Bosne, Like i Dalmacije.
Prvi dobitnik je diplar Obrad Milić iz Žegara kod Obrovca, koji je slavu ovog instrumenta i ojkanja proneo širom sveta.