Vrt kao terapija za decu sa posebnim potrebama

ARBORETUM sa više od 240 vrsta drveća i žbunja na samo desetak minuta od centra Beograda, nastavne baze "Goč" i "Debeli Lug" sa objektima za smeštaj studenata i gostiju, tri su nastavno-naučna objekta Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji sledeće godine obeležava vek postojanja. Praktična nastava za buduće inženjere, koja se odvija u prirodi, veoma je važan segment nastavnog plana i programa, tako da diplomci izlaze sa fakulteta obučeni da odmah počnu da rade.

PREMA rečima dr Mirjane Šijačić Nikolić, prodekana za naučnoistraživački rad i međunarodnu saradnju Šumarskog fakulteta, u Arboretumu, u rasadniku se postavljaju ogledna polja za multidisciplinarni naučno-istraživački rad, za potrebe raznih naučnih i stručnih projekata, izradu diplomskih i master radova i doktorskih disertacija. U sklopu njega je i alpinetum, kao jedinstvena geološka, botanička i dendrološka kolekcija.

- Ono što je posebno interesantno jeste hortikulturna terapija za osobe sa posebnim potrebama - navodi profesorka Nikolić. - Biljni materijal i vrtlarska oruđa koriste se kao terapeutsko sredstvo, pa osobe s posebnim potrebama okopavaju biljke, sade ih... Osim pozitivnog učinka na telo, posebno su vidljivi odlični učinci na njihov duhovni, psihički i intelektualni razvoj. Cilj terapijskog vrta je da kroz različite sadržaje i aktivno učešće u igri, kroz kreativne radionice, i miran deo za odmor, pruži mogućnost aktivnog i pasivnog učešća.

Pročitajte još: Moć carstva prirode

Upravnik Arboretuma dipl. inž. šumarstva Željko Nikolić, objašnjava da su u toku radovi na sređivanju posebnog prostora za boravak mališana s posebnim potrebama u prirodi. Pored sprava za igru, posebna atrakcija biće i "jezerce". On dodaje da je nedavno napravljena i šetačka staza, a stalni gosti ove oaze nedaleko od centra grada su osnovci, kao i deca iz vrtića.

- NASTAVNA baza "Goč" prostire se na 3.700 hektara, u zoni najšumovitijeg i najlepšeg dela planine - navodi prof. dr Milorad Danilović, upravnik Centra za nastavno-naučne objekte. - Glavne vrste drveća su bukva, jela, crni bor, javor i hrast. Postoji 650 biljnih vrsta, 25 vrsta drveća, 129 vrsta ptica, 20 vrsta gmizavaca i vodozemaca i 27 vrsta sisara. U "Debelom Lugu", pored Majdanpeka, živi veliki broj strogo zaštićenih životinjskih vrsta, kao što su orao mišar, šumska sova, žutotrbi mukač, šareni daždevnjak, jež, veverica, a tu je i stara planinska bukova šuma prašumskog karaktera u kojoj su stabla stara do 300 godina i visoka 40 metara.

Multidisciplinarni naučnoistraživački rad obavlja se u arboretumu

Ove dve nastavne baze su otvorene i za građane, koji mogu da borave turistički u prelepom okruženju netaknute prirode.

Šumarski fakultet se može pohvaliti i svojim lovištem, koje se prostire na 3.973 hektara. Među divljači su srna, divlja svinja, zec, vuk, lisica, divlja mačka, jazavac, kuna belica, sivi puh...

ČETIRI ODSEKA

Budući inženjeri se školuju na četiri odseka - šumarstvo, tehnologija drveta, pejzažna arhitektura i hortikultura i ekološki inženjering u zaštiti zemljišnih i vodnih resursa. Najpopopularniji su šumarstvo i pejzažna arhitektura i hortikultura.

Diplomci se uglavnom zapošljavaju u javnim preduzećima, dok oni sa odseka za pejzažnu arhitekturu biraju privatni biznis i veoma su traženi za sređivanje i održavanje parkova, dvorišta, zelenih površina...

U okviru Fakulteta se nalazi i rasadnik površine 50 ari sa staklenikom od 200 metara kvadratnih, u kojem se proizvodi dekorativni i šumski sadni materijal. Sadni materijal mogu kupiti i građani po veoma povoljnim cenama.