Prva žena graditelj violina: Kakav ste čovek takav je i zvuk
01. 05. 2018. u 15:27
Beograđanka Lidija Paržik Tanasijević izradila je deset vrednih instrumenata, govorila pet jezika i bila jedan od najcenjenijih procenitelja na svetu

Lidija Tanasijević i Jan Nemeček / Foto Privatna Arhiva
PORODICE Gvarneri, Stradivari, Amati i Stajner, jesu iznedrile najbolje i najpoznatije violinare, ali ovom veštinom nikada se nije bavila nijedna žena iz njihovih familija. Prva žena graditelj violina u svetu, Lidija Paržik Tanasijević, rođena je i živela u Beogradu! I ne samo da je imala zlatne ruke i bila vrhunski violinar, već je bila i jedan od najcenjenijih procenitelja violina u svetu. Njen potpis na sertifikatima i dan-danas vrlo je vredan, iako nije sa nama već 25 godina.
Pročitajte još: Kad strune zasviraju muziku duše
Ovako, za "Novosti", govori Jan Nemeček (70), u svetu čuveni graditelj violina iz Kovačice. Za minule četiri decenije, koliko se o njegovom radu piše i govori, kaže da nikada nije propustio priliku da govori i o Lidiji Tanasijević. To je, veli, najbolji način da joj oda priznanje i iskaže zahvalnost zbog svega što mu je o violinarstvu otkrila.
- I danas u svetu ima tek pet žena graditelja violine - tvrdi Nemeček. - Zato je izuzetno važno da otkrijemo da je prva ponikla u Srbiji. Uvek nađemo razloga da se divimo strancima, a zaboravljamo da i mi imamo čime da se pohvalimo.
Kako kazuje naš sagovornik, Lidiju Tanasijević, prvu ženu graditelja violina, upoznao je slučajno, 1978. godine. Tačnije, ona je pronašla njega posle jednog napisa u novinama o Stradivariju iz Kovačice.
Pročitajte još: Danica prva žena pilot sa naših prostora
- Došla je sa suprugom, i od tada do njene smrti 1993. godine bila je moj učitelj violinarstva - priča Nemeček. - Strahovao sam od njene ocene za svaku svoju izgrađenu violinu. Znate, kada vam jedan takav stručnjak i znalac ponudi saradnju, to se ne odbija. Voleo sam je kao majku i želeo sam od nje sve da naučim.

Lidija je, otkriva nam Nemeček, rođena 11. februara 1928. godine u Beogradu. Njena majka Julijana i arhitekta Karlo Paržik, kraljevski graditelj violina, nisu imali muške dece. Zato je Karlo, u to vreme čuveni violinar, odlučio da svojim veštinama obuči ćerku.
- Lidija je bila vrlo radoznala i znatiželjna, a otac joj je bio izvrstan učitelj - otkriva Nemeček. - Imala je od koga da uči. Zamislite koliko je Karlo bio cenjen graditelj violina, kada se od dve prodate njegove violine mogao kupiti četvorosoban stan u Beogradu. U svojoj radnji na Terazijama, koja je radila do sredine pedesetih godina minulog veka, ćerku je naučio svim veštinama violinarstva i zašto je milimetar u ovom zanatu "velik kao kuća", uputio je u sve tajne odabira i sušenja dobrog drveta za violinu i njenu opremu, otkrio joj recepture za pripremanje laka...
Osim "ispečenog" zanata, Lidija je, kako kaže naš sagovornik, od oca nasledila i vrhunski alat i jedinstvenu literaturu koja je i dan-danas brojnim violinarima teško dostupna, a neprocenjivo vredna.

Jan Nemeček, učenik čuvene Lidije Tanasijević / Foto Vojislav Danilov
- Rekla mi je Lidija da je, nažalost, izgradila samo 10 violina - kazuje Nemeček. - Kada se udala za pravnika Aleksu Sašu Tanasijevića, načelnika deviznog prometa u Narodoj banci Jugoslavije, posvetila se proceni violina. Bila je vrlo obrazovana, a uz maternji srpski, govorila je engleski, francuski, nemački i češki jezik. Među violinarima sveta znalo se da je sama gradila violine, što je pomoglo da se brzo afirmiše kao procenitelj. Bila je svetski ekspert u toj oblasti. Nije bilo aukcije ili takmičenja violinara u svetu da nije bila pozvana da "ocenjuje". Njena procena instrumenta i dan-danas ima svoju "težinu".
Naš sagovornik je vrlo ponosan i što mu je Lidija zaveštala očeva i svoja dleta, kao i kalup za gradnju violina.
- Dleta su stara više od veka i sačinjena su od posebnih legura koje se danas mogu kupiti samo na nekoliko mesta u svetu - s ponosom govori Nemeček.
Lidija Paržik Tanasijević, upamćena je kao prva žena graditelj violina u svetu. Njenim stopama krenula je Beograđanka Biljana Popović (62), sada jedna od pet žena u svetu koje se bave ovom veštinom. Biljana je violinarstvo učila od supruga Jovana Popovića, koji četiri i po decenije gradi "kraljicu instrumenata" za kupce na svim kontinentima.

Biljana Popović prenosi znanje Tamari Grubin
- Za 30 godina, koliko smo zajedno, oduvek sam pomagala suprugu, ali sam se za gradnju violina zainteresovala tek 2004. godine - priča nam Biljana. - Ipak, tek tri godine kasnije, za svoj rođendan, zatražila sam od Jovana poklon: da me nauči violinarstvu. Tako je počelo, a onda je usledilo naporno učenje, ali sa mnogo ljubavi i znatiželje. Saznala sam da su javor i smreka idealna "bračna zajednica" za gradnju odličnih violina. Naučila sam da se donja ploča, vrat i puž rade od javora, gornja ploča zbog akustičnosti od smreke, a oprema za violinu od šimšira, ružinog drveta ili abonosa. Shvatila sam i da se drvo za gradnju seče isključivo u januaru, da je suvlje drvo rezonantnije i od kojih smola se priprema najbolji lak... A, zamislite koliko morate biti strpljivi kad od seče drveta do gradnje violine prođe sedam-osam godina.
No, najvažnije je, otkriva Biljana, da violinar ima spretne ruke i sluh da čuje ono što ne čuju "obični" ljudi. Sluh je za graditelja violina neprikosnoven.
- Prvu violinu samostalno sam izgradila tek 2013. godine, a na njoj sada svira Marija Janković, učenica Muzičke škole u Ćupriji - zadovoljno priča Biljana. - Od tada sam izgradila 13 violina. One su našle svoje violiniste u Srbiji, ali i Austriji i BiH. Ipak, ma koliko da ste precizan i vešt violinar, oduvek je među graditeljima važilo nepisano pravilo: kakav ste čovek, takva vam je violina. Morate stalno da osluškujete njen zvuk da bi vaša violina zadovoljila sve akustične performanse u koncertnoj sali.

TRI UČENICE
IAKO je žena violinara u svetu vrlo malo, u Srbiji ovu veštinu uče njih tri - otkriva Biljana Popović. - Kod supruga i mene, graditeljstvu violina uči se Tamara Grubin (31), profesor violine i solo pevanja u zemunskoj Muzičkoj školi "Kosta Manojlović". Tamara je obrazovana, ima odličan sluh i zlatne ruke i sigurna sam da će biti vrhunski graditelj violina. Veliko interesovanje za violinarstvo ima i učenica Milica Đurđević (14) iz Smedereva, kao i Martina Toman (15), unuka Jana Nemečeka.
HVALA "NOVOSTIMA"
O MOM radu napisano je mnogo tekstova i snimljene su desetine emisija za naše i strane medije - kaže Nemeček. - O Lidiji sam uvek govorio svim novinarima, ali vaša kuća je prva obratile pažnju na to. Hvala "No+vostima" što će se priča o Lidiji Tanasijević, prvoj ženi violinaru na svetu, naći na stranicama vašeg cenjenog lista. Jedino takav pisani trag znači da njeno delo i stvaralaštvo neće biti zaboravljeni.