Čuvaju srpstvo daleko od otadžbine(FOTO)

J. MATIJEVIĆ

12. 09. 2017. u 21:00

Crkva svetih Ćirila i Metodija u Malmeu obeležava dve značajne godišnjice. Trudimo se, najbolje što možemo, da budemo dobra deca svoga roda - kaže prota Milan Gardović

Чувају српство далеко од отаџбине(ФОТО)

Foto J. Matijević

CRKVA svetih Ćirila i Metodija u Malmeu, ovih septembarskih dana obeležava dve značajne godišnjice - 45 godina od osnivanja Srpske pravoslavne crkvene opštine sa sedištem u ovom švedskom gradu i 35 godina osvećenja hrama. Za više od 6.000 parohijana iz Malmea i okoline, ova bogomolja je decenijama, kako kažu, "najbolja duhovna i kulturna spona sa otadžbinom".

Starešina ove crkve, u Ulici Cedergaten broj 4, od 1998. godine je prota Milan Gardović (49). Njegovim dolaskom, tvrde vernici, bogomolja se, pre svega, duhovno uzdigla i ojačala. A, sve što je učinio za svoju crkvu i vernike, kažu - ne može se nabrojati.

- Slava Bogu, mnogo smo uradili, ali nam i mnogo posla tek predstoji - kaže prota Milan Gardović (49). - Iz godine u godinu, korak po korak, uređujemo našu bogomolju. Urađen je ikonostas, oslikane freske, postavljena nova časna trpeza...

Spolja je crkva zaštićena novom fasadom od cigle, ima novu bakarnu kupolu sa krstom, pa je svakom prolazniku sada jasno da je hram pravoslavni.

- Daleko smo od Srbije i rodnih mesta "rasutih" po negdašnjoj Jugoslaviji, ali uvek kad se okupimo u ovoj našoj svetinji srcem i mislima smo u otadžbini - priča prota Gardović. - Često organizujemo duhovne i kulturne večeri, čuvamo svoj jezik, ćirilicu, tradiciju... Gostuju nam ugledni Srbi, priređujemo tribine, promocije knjiga... Sreća je tamo gde je stvaramo. Trudimo se, najbolje što možemo da budemo dobra deca svoga roda, da dostojno i dostojanstveno nosimo svoj pravoslavni krst.

Ove reči prota Milan Gardović izgovara staloženo, mirno, poučno. Baš kako se i očekuje od sveštenika.

Ali, dok priča, ne možemo da ne pitamo je li njemu njegov krst bio pretežak? Kako se izborio sa iskušenjem koje je pred njega postavljeno pre dve i po decenije, kada su mu na dan venčanja, 1. marta 1992. godine, muslimanski nacionalisti predvođeni Ramizom Delalićem Ćelom, na Baščaršiji, ubili oca Nikolu? Kako se izborio sa porodičnom tragedijom i teškim bremenom događaja koji se često pominje kao "okidač za početak rata u Bosni"?

- Vera, samo vera u takvim danima može da spase dušu, da čoveka potpuno ne obuzme mržnja!

Odmah potom predočava nam prota da u njihovoj porodici već 25 godina poštuju dogovor da o teškom prvomartovskom danu ne govore za medije. Ljudski lako, ali profesionalno teško pristajemo na ovu protinu odluku.

U zamenu za svoju "ispovest" prota nam daje iskren i dragocen savet:

- Mirna savest i čista duša prevaziđu sva iskušenja. Čovek bez duše je ništa, a tek sa njom je živ. Sve drugo je materija koja biva i nestaje.


FRESKA VASILIJA OSTROŠKOG

OD dolaska u Malme, kažu vernici, sveštenik Milan Gardović je nesebičnim požrtvovanjem otpočeo renoviranje hrama, ne zapostavljajući svoju pastvu. Sam prota, pak, najradije govori o hramu, njegovom značaju i svetinjama:

- Pod svodovima naše bogomolje čuvamo mošti svetitelja i vredne relikvije - deo krsta na kom je razapet Isus Hrist i deo moštiju Svetog Jovana Krstitelja. Posebno se molimo i pred freskom Svetog Vasilija Ostroškog, koji je, verujemo, spasao naš hram tokom velikog požara 1992. godine. Uništio je veliki deo crkve, ali je pred ovim svecem veliki plamen ustuknuo.


ISTORIJA

POSVEĆENA prvim slovenskim prosvetiteljima Ćirilu i Metodiju, ova crkva ima neobičnu istoriju i arhitekturu.

- Izgrađena je, najpre, za potrebe protestanata - priča prota. - Za svakodnevna bogosluženja srpskih pravoslavnih vernika osvećena je 5. septembra 1982, a otkupljena dve godine kasnije. Kad bude potpuno rekonstruisana, biće u vizantijskom stilu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Сораб

13.09.2017. 10:29

Свака част браћи широм света. Било би дивно када бисте отишли у Енглеску, до града Корбија (Corby town) који се налази 26 миља од Лестера у Источном Мидленсу. Тамо се налази велика српска заједница, имају своју цркву и културно-уметничко друштво и јако су сложни и добро организовани. Такође бисте могли да одете и у Лестер, да обиђете четнички клуб и хотел у центру града и да попричате са Србима из тог дела Енглеске...