Vojvođanske priče: Odžačar i danas omiljena bombona
01. 03. 2017. u 18:00
Čuvene bombone proizvode se po istoj recepturi bezmalo ceo jedan vek. Iz radionice braće Ruf , “slatki negro” izašao 1928. godine, a “mentol” 1917.
.jpg)
Josip Ruf, sa porodicom
ONO što je “saher” torta za Beč, “žerbo” kocke za Peštu, to su za Suboticu svakako “negro” bombone, jedan od simbola grada, koje po svojoj bogatoj istoriji i tradiciji slobodno mogu naći mesto među suvenirima.
U bogatoj paleti slatkiša, danas se gotovo na prste mogu nabrojati oni koji se prave po originalnoj recepturi. “Negro” i “mentol” bombone, danas ponos fabrike “Pionir”, skoro ceo vek proizvode se po receptima braće Josipa i Adolfa Rufa, osnivača fabrike slatkiša u Subotici.
Boreći se za opstanak svoje dece, udovica Serena Ruf, još 1911. počela je da se bavi trgovinom bombona i proizvoda od šećera, prodajući robu svoga šuraka Julija Brumera. Dozvolu za izradu bombona dobila je 1916. godine i tako je preduzetničkim duhom, rođačkim i drugim poslovnim vezama, visprena subotička Jevrejka utabala put sinovima Josipu i Adolfu. Godinu dana kasnije, dozvolu za izradu i prodaju artikala od šećera dobijaju i oni, koji prilično hrabro, u ratnim vremenima, kada se šećer strogo štedljivo koristio a njegova nabavka bila povezana sa nizom teškoća, pokreću malu manufakturnu radionicu za izradu bombona - “Braća Ruf”. Među prvim proizvodima koji su napravljeni bile su “mentol” bombone.
- Proizvodnja je počela u prizemnoj kući u Vilsonovoj ulici broj 13, koju je kupila Serena Ruf po doseljenju u Suboticu. Mali pogon proširen je dogradnjom radionice u dvorištvu 1924. godine - navodi Stevan Mačković, direktor Istorijskog arhiva u knjizi “Industrija i industrijalci Subotice”. - Prosperitet “Braće Ruf” bio je brz i očigledan. Od male manufakture sa pet-šest radnika, do fabrike bombona i čokolade, prošlo je samo desetak godina.
.jpg)
* Nekadašnja ambalaža za bombone
Početkom 1928. Josip Ruf dolazi u posed tri kuće u Štosovoj ulici, gde će ubrzo prebaciti proizvodnju. Upravo te godine, pored već nadaleko poznatih karamela, počinje proizvodnja “negro” bombona, jedinstvenih po osvežavajućoj kombinaciji biljke lakric i mente. Tada su se pakovale ručno u limene kutije, a čuvale se u drvenim sanducima.
Tih godina fabrika je imala maksimalni kapacitet od 15 vagona šerene robe i čokolade i zapošljavala je 55 radnika. Sa razvojem firme, unapređivana je i tehnička opremljenost pogona. Pored prvih polovnih uređaja za proizvodnju čokolade, nabavljenih iz Austrije, iz Švajcarske je uvezena prva mašina “valjarica” za čokolade, a mašina marke “henkel”, takođe za čokoladu, iz Nemačke.
.jpg)
Najveću investiciju Ruf realizuje u jeku ekonomske krize 1931. godine, kada na parceli u dvorištu u Štosovoj ulici završava nov moderno opremljen dvospratni pogon.
- Činjenica da je firma tada bila u stanju da podigne tako skupu zgradu, dokazuje da nije osećala posledice privredne krize - dodaje Mačković.
Firma je tada zapošljavala stotinak radnika i imala maksimalni godišnji kapacitet 200-350 tona robe. Sa sve bogatijim asortimanom čokolada i bombona, tvornica braće Ruf je bez problema konkurisala sličnim fabrikama širom Evrope. Svoje prodavnice imala je u Beogradu, Novom Sadu, Velikom Bečkereku (Zrenjaninu), Pančevu i Osijeku, a u inostranstvo je robu plasirala putem trgovačkih putnika.
.jpg)
U predratnim godinama zbog otežanog snabdevanja sirovinama, fabrika je bila prinuđena da smanji proizvodnju, a pod mađarskom okupacijom, od oktobra 1942. godine, pošto joj je obustavljeno snabdevanje šećerom, prestaje s radom. Josip Ruf, kao i veliki broj drugih subotičkih Jevreja, biva interniran.
Posle uspostavljanja nove jugoslovenske vlasti, Rufova fabrika, uz ostale nekretnine, decembra 1946. godine postaje nacionalizovana. Ime Tvornica čokolada i bombona “Pionir” preduzeće je dobilo novembra 1948. rešenjem Vlade NR Srbije.
Bogato iskustvo i poznavanje tehnologije u izradi bombona i čokolada dobro su došli bivšem gazdi Josipu Rufu, koji je u vremenu izrazitog nedostatka kvalifikovanih kadrova postavljen za tehničkog rukovodioca fabrike. Međutim, na toj poziciji nije bio dugo, kao ni ostali industrijalci i kapitalisti, koji se nisu snašli u vremenu komunizma, te se cela porodica polovinom minulog veka odselila u Izrael.
.jpg)
* Nekadašnja fabrika braće Ruf u Štosovoj
Rufovi su napustili Suboticu, ali ne i čokoladu, na čijim štanglama će još godinama, dok su se god koristile stare mašine, biti utisnuto RUF. Za vrlo kratko vreme, od šest vrsta slatkiša, fabrika “Pionir” je na tržište uvela čak 60 novih proizvoda. Neki su lako osvojili sladokusce, neki pak nisu opstali, a jedine koji su sačuvale lidersku poziciju od 1928. do danas su upravo “negro” bombone.
Odžačar grla i danas čuva uspomenu na svoje tvorce, koji su mu dali vanvremenski ukus.
BLAGOTVORNO ZA BOLESNO GRLO
Pored odličnog ukusa, “negro” bombone, zahvaljujući lakricu imaju blagotvorno dejstvo na grlo i disajne organe, dok im mentol daje doživljaj svežine.
- Ukoliko imate prehladu ili bolno grlo - stavite u vrelo mleko nekoliko “negro” bombona. Ostavite ih da se istope, a posle toga popijte topao napitak. Dejstvo biljke lakric i mentola u kombinaciji sa toplim mlekom, brzo će olakšati bol - savetuju u kompaniji “Pionir”.
Komentari (1)