Potraga za crkvom kneza Časlava

Boris SUBAŠIĆ

07. 11. 2016. u 14:30

Na temeljima tajanstvenog vizantijskog i srpskog grada iznad Malog Zvornika. Otkrića na Orlovinama bacaju novo svetlo na istoriju prednemanjićke Srbije

Потрага за црквом кнеза Часлава

Episkopska crkva na Sokolini

KUPASTO brdo Orlovine nad Malim Zvornikom neočekivano je postalo jedno od najintrigantnijih arheoloških nalazišta u Srbiji. Na njemu su otkriveni monumentalni ostaci dvaju velikih gradova: vizantijskog iz 5. veka i srpskog iz prve polovine 10. stoleća. Zagonetka je kako su se oni zvali, jer pisani tragovi o njima nisu pronađeni, iako materijalni ostaci ukazuju na njihovu veliku važnost i mnogoljudnost.

- Ovo otkriće ima izuzetan značaj za spoznaju kontinuiteta naseljenosti ovog prostora i baca novo svetlo na istoriju prednemanjićke Srbije, koja je veoma malo poznata - kaže arheolog Rada Gligorić iz Muzeja Jadra u Loznici.

U ovoj sezoni iskopavanja, koju finansira samo nevelika opština Mali Zvornik, arheolozi su utvrdili dimenzije episkopske crkve u gornjem gradu, koja ih je iznenadila veličinom. Ranovizantijski hram dug 31 metar i širok 20 metara drugi je po veličini pronađen na teritoriji Srbije.

- Jedina veća do sada pronađena na teritoriji Srbije je ona u Justinijani primi, Caričinom gradu, kod Lebana, koja je praktično zadužbina samog cara Justinijana, kao i ceo grad - kaže arheolog docent dr Dejan Radičević s Filozofskog fakulteta u Beogradu. - Dimenzije hrama na Orlovini ukazuju na to da je zidan kao državni projekat od vrhunske važnosti u velikom gradskom centru koji se nalazio u središtu rudarske oblasti, na putu koji je vodio ka primorju.

Materijalni ostaci ukazuju da se vizantijski grad prostirao padinom brega prema Drini od obale do vrha Orlovine, na prostoru od oko 14 hektara. Na najnižem od tri nivoa, odeljena zidinama, bila je luka, u srednjem delu su se nalazili trgovački, zanatski i stambeni centar, a u najvišem, gornjem gradu, rezidencijalni objekti i episkopska crkva.

- Izuzetno veliki oltarski prostor i episkopska stolica nesumnjivo ukazuju na to da je bogosluženja obavljalo mnoštvo sveštenika - kaže arheolog Verica Tanasić. - Ova episkopska crkva ispod samog vrha Orlovine bila je najveća, ali ne i jedina. Sigurno je postojalo još nekoliko hramova u ostalim nivoima velikog grada.

* Otkopavanje crkvenog zida

Utvrđeno je da je episkopska crkva pretrpela požar posle koga se srušila, ali da tada nisu stradali njeni mermerni i kameni ukrasi.

- U malteru smo pronašli tragove velike luksuzne oltarske pregrade koja je, kao i nadvratnici i drugi ukrasi, pažljivo izvađena i odnesena verovatno u neki drugi hram - kaže dr Dejan Radičević. - Moguće je da je crkva stradala i ostala napuštena u 6. ili 7. veku, kada je opusteo vizantijski grad, a da su ukrasi docnije preneti u novi hram. Grad je oživeo na istom mestu dolaskom Srba u ranom srednjem veku, i sad tragamo za tom crkvom iz vremena kneza Časlava.

Prema podacima koje je ostavio vizantijski car Konstantin Porfirogenit, Časlav Klonimirović je vladao "krštenom Srbijom" tokom druge četvrtine 10. veka. Uz podršku Vizantije, on je obnovio i osnažio srpsku državu koju su ranije opustošili Bugari. Na osnovu veličine radova koji su izvedeni na utvrđivanju srpskog grada na Orlovinama, naučnici pretpostavljaju da je u njemu živelo mnogo stanovnika.

* Brdo Sokolina

- Najviši nivo srpskog grada okružen je odbrambenim rovovima dugim 60 metara na pravcu sever-jug i oko 100 metara na pravcu istok-zapad - navodi dr Radičević. - Širina jaraka iznosi i do 10 metara, a dubina do pet metara, što znači da su morali da budu premošćeni pokretnim mostovima. Ovakvi fortifikacioni radovi ukazuju na to koliko je bio važan grad koji je branjen. Postavlja se pitanje da li se na Orlovinama možda nalazio neki od šest velikih gradova "krštene Srbije" o kojima govori Konstantin Porfirogenit.


ARHEOLOŠKI TURIZAM

ISKOPAVANjA na Orlovini ove godine samostalno finansira nevelika opština Mali Zvornik. Lokalna samouprava nije dopustila da se prekinu radovi na lokalitetu nacionalnog značaja.

* Dr Dejan Radićević pored zida

- Orlovinu vidimo i kao budući turistički centar, jer već sada ima posetilaca koji, bez ikakve reklame, žele da vide ostatke velike crkve i grada kneza Časlava. Podzemni grad kralja Aleksandara je već zaživeo kao turistička destinacija, a imamo tradicionalne ribolovačke manifestacije. S lovcima, planinarima i biciklistima već pravimo turističke mape uz pomoć kojih će moći da se obiđu ovi naši lepi predeli - kaže Zoran Jevtić, predsednik opštine Mali Zvornik.

* Radovi na lokalitetu Orlovina


VERNICI NIŽEG REDA

ARHEOLOZI su ove godine otkrili pripratu episkopske crkve koja je otvorila nova pitanja. Naime, ovaj ulazni deo hrama ispred naosa, glavne prostorije gde se odvijaju bogosluženja, ukopan je neobično duboko.

- Ljudi koji bi u njoj stajali praktično bi gledali bogosluženje iz žablje perspektive - objašnjava Verica Tanasić. - Iako danas izgleda čudno, moguće je da je ova prostorija namerno tako napravljena. U to vreme, nekršteni, odnosno ljudi koji su se tek pripremali za krštenje, nisu mogli da ravnopravno prisustvuju bogosluženjima, već su, kao kandidati, morali da stoje u priprati.


* Zabranjeno preuzimanje fotografija bez saglasnosti redakcije "Večernjih Novosti"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (5)

Драган

07.11.2016. 15:25

Ово археолошко налазиште је пре свега значајно као доказ постојања српске државе од 8. века,што значи да Србија постоји као уређена држава више од 12 векова.Најстарија је држава у југоисточној Европи.Потребно је да историчари, археолози, ист. уметности, теолози, етнолози тачно утврде годину када је Србија постала кнежевина,без обзира што је била у вазалном односу од Византије (и кнежевина Србија је била у вазалном односу од Турске у време Милоша и Михаила Обреновића),и да се тај датум обележава.

Dejanbg

07.11.2016. 16:06

Svaka čast za opštinare u Malom Zvorniku. Retko su ljudi dovoljno osvešćeni za takav trud

Анти Антифа

08.11.2016. 06:40

Држава коју називате "Византија" никада се није тако звала него Ромејско Царство или Империја.Византија је назив који је смислио Ватикан јер је једини правни наследник Римског Царства управо Ромејско Царство као и Православна црква.Србија је је у деветом и десетом веку била део Ромејског Царства.

teoreticar

08.11.2016. 15:41

U 10 vijeku crkva nije bila podijeljena na katoli;ku i pravoslavnu. Podjela se dogodila 1054.godine.