OBELEŽAVANJE AKCIJE OLUJA U KRUŠEDOLU: Vučić: Otišli su Srbi, to je velika tuga. Je li Hrvatska srećnija zbog toga, bogatija i uspešnija?
04. 08. 2019. u 18:58
Centralna manifestacija povodom obeležavanja godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" 1995. biće održana večeras u 19.00 sati kod manastira Krušedol

Foto: D. Milovanović
Obeležavanju pod sloganom "Oluja je pogrom" prisustvuju predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijerka Ana Brnabić, predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik, predsednik hrvatskog SDS S Milorad Pupovac, mministri u Vladi Srbije, predstavnici Srpske liste sa KiM, Srbi izbegli tokom akcije "Oluja" i veliki broj građana.
Ovo je peti put da Srbija i RS zajedno obeležavaju godišnjicu tog zločina.
Posle molebana, biće prikazan kratak dokumentarni film o proterivanju Srba iz Hrvatske, a prisutnima će se u ime izbeglih obratiti Milica Jurić, a nakon nje Dodik i Vučić.
Predsednik je ranije pozvao sve Srbe, posebno Krajišnike, da dođu kod manastira Krušedol na obeležavanje godišnjice "Oluje", za koju je rekao da je najveće etničko čišćenje posle Drugog svetskog rata.
U akciji, koja je trajala četiri dana, prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, poginuo je ili nestao 1.861 Srbin, a sa teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine koju je zauzela hrvatska vojska, izbeglo je više od 200.000 Srba.
Pratite na nasem portalu iz minuta u minut...

OKUPLjAJU SE GRAĐANI
Foto: D. Milovanović
Veliki broj građana polako se okuplja ispred manastira Krušedol kako bi zajedno sa predsednikom Vučićem i ostalim državnim vrhom obeležili 24 godine od akcije "Oluja".
Foto: D. Milovanović



VUČIĆ STIGAO
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je ispred manastira Krušedol gde se održava državna manifestacija povodom godišnjice akcije "Oluja".Foto: D. Milovanović

POČEO PARASTOS
Foto: D. Milovanović
IZBEGLI SRBI: RANE OD OLUJE NEĆE ZARASTI NIKADA
Srbi koji su izbegli iz Hrvatske tokom akcije "Oluja" na današnji dan 1995. godine kažu da rane prognanih i raseljenih nisu, niti će ikada zarasti i da je obeležavanje tog tragičnog događaja u novijoj srpskoj istoriji važno kako bi se sačuvalo sećanje na srpske žrtve.Milica Jurić, čiji su roditelji Radomir i Ljiljana Mihić bili u koloni izbeglih Srba, ispričala je za Tanjug da su oni želeli da sačuvaju ognjište i da su zato poslednji napustili selo Donji Vaganac, blizu Plitvičkih jezera.
"Ja sam u Srbiju došla 1991. godine sa bratom, sestrom, babom i dedom, dok su roditelji ostali u Lici da čuvaju ognjište i Krajinu. Poslednji su izašli iz sela, tata je poslao mamu sa komšijama, a on je ostao.

Foto: D. Milovanović

Mama je do Banjaluke stigla na traktorskoj prikolici, a posle dva dana, došao je i otac", prisetila se Milica.
Kako je navela, Ljiljana i Radomir su iz Banjaluke vojnim kamionima došli do granice sa Srbijom,a odatle su sa komšijama stigli do Srema", rekla je Milica.
Foto: D. Milovanović

PATRIJARH IRINEJ:STRADANjE SRBA PLANIRANO OD NAJVIŠEG VRHA HRVATSKE
Najtragičnije je, kaže patrijarh, to što se ideje zločina, koji su se desili u prošlosti, čuju i danas, a naše je, kaže, da pamtimo, i da kao hrišćani oprostimo kada potomci bivših zločinaca budu svesni velikih žrtava i pokažu svoje izvinjenje i pokajanje.
Irinej je, na obeležavanju Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“, u Krušedolu, rekao da se na današnji dan sećamo mnogobrojnog stradalog i pobijenog srpskog naroda, koji je nevino stradao.

„Njihovo stradanje bilo je planirano od najvišeg vrha tadašnje države Hrvatske, a imalo je cilj da taj kraj potpuno očisti od prisustva srpskog naroda, naroda koji je vekovima živeo na tim prostorima, narodu koji je uveliko doprinosio u svemu u životu i istoriji hrvatskog naroda. Taj plan predstavlja plan kojim su planirani da istrebe svaki koren i svaki trag srpskog naroda na prostorima na kojima su živeli“, rekao je on.
Stradanja u „Oluji“, prema njegovim rečima, ravna su stradanjima našeg naroda za vreme Drugog svetskog rata, a ni u čemu se ne razlikuje, nažalost, i u broju zrtava, rekao je patrijarh.
Foto Tanjug

Broj stradalih u toj akciji nikada nećemo doznati,a znaju ga oni u čije ime su postradali.
Ukazao je da su u toj akciji stradali oni najnemoćniji i oni koji nisu mogli da pruže otpor, a to su bili stariji, žene i deca.
Foto: D. Milovanović

Posebno je naglasio decu, podsetivši da je Hrvatska bila jedina na čijoj teritoriji su, tokom Drugog svetskog rata, postojali dečji logori kroz koje je prošlo i stradalo 50.000 naše dece.
„Nažalost, njihova stradanja, koja su poznata širom sveta, ostavila su nema usta onih koji su trebalo da kažu svoju reč o nevinom stradanju naroda. Dugo smo očekivali da tu reč čujemo od onih koji su bili najnadležniji da svojom rečju osude zločin koji je počinjen, a to je rimokatolička crkva. Od nje smo očekivali osude zločina, ali je ona do današnjeg dana otćutala. Njeno ćutanje je osnažilo mnoge koji su zlo činili i ostali neosuđeni od te božanske organizacije“, podvukao je on.
Irinej je kazao da je reč crkve vrlo važna i značajna, i da se mnogo toga verovatno ne bi desilo da se ta reč čula.
„I danas ono što se dešava je slično onome što se desilo. I danas čujemo da su dva ugledna biskupa na Kosovu i Metohiji služili misu na ruševinama jedne srpske pravoslavne crkve. Čuli smo i reči njihove da je to njihova zemlja, da je to bila pre svake religije, da je i bila pre Hrista. Ja bih dodao i da je verovatno po njima bila i pre postojanja sveta. Ovo su sve ideje iz prošlosti koje se nažalost ostvaruju i danas“, rekao je on.
Foto: D. Milovanović

Irinej je je najavio da će se o tom događaju Srpska pravoslavna crkva obratiti poglavaru rimokatoličke crkve u koga, kako je dodao, ima puno poverenje.
„Ovaj događaj ne sme ostati nekomentarisan“, podvukao je on.
Poglavar srpske crkve istakao je da je ono što je najtragičnije za nas i naše vreme to što se ideje zločina, koji su se desili u prošlosti, čuju i danas.
„To zlo zločinačko nije umrlo, živi i danas na tragediju našeg naroda, ali ne samo na našu tragediju, već celog hrišćanstva“, upozorio je on.
Irinej je kazao da ono što možemo jeste da se molimo da se ovakva zla i zločini ne dese nigde u svetu, i da treba da učimo da kao hrišćani oprostimo, ali onda kada potomci bivših zločinaca budu svesni velikih žrtava i pokažu svoje izvinjenje i pokajanje.
„To očekujemo mi i crkva hrišćanska, a očekujemo i od naše braće po Hristu i Jevanđelju da osude i da ne ostane nekažnjen osudom“, poručio je on.
Patrijarh je rekao da razume patnju onih koji su sve šsto su imali stavili na prikolicu i pošli u neizvesnost, ne znajući ni kuda idu ni šta ih očekuje, što je, podvukao je, strašna tragadija našeg vremena.
Foto Tanjug

"Sećamo se ovog dana i smemo nikada i nipošto da ga zaboravimo. Moramo reći našoj deci šta se desilo, da zapamte i da prenesu generacijama koje dolaze posle nas i posle njih, jer ovo zlo ne sme da se zaboravi", rekao je Irinej.
Dodao je da zna da nije čitav narod takav, te da zna puno čestitih i poštenih ljudi koji su osudili i osuđuju sve što se desilo u Hrvatskoj, ali njihov glas, primetio je, nažalost ili ne sme ili ne može da se čuje.
"Molimo se za sve nevino postradale, oni su naši novomučenici, ovenčani vencem mučenioštva. Postradali su časno i pošteno. Neka ih Gospod primi gde su preci naši, sa molbom da se ovakav zločin nikada više i nigde ne desi. Večna im slava", rekao je poglavar SPC.
Foto: D. Milovanović

PRIKAZAN DOKUMENTARNI FILM: JECAJI SE PRELAMALI
Nakon filma, prisutnima će se u ime izbeglih obratiti Milica Jurić, zatim Milorad Dodik i na kraju predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Foto: D. Milovanović

MINUT ĆUTANjA ZA SVE STRADALE U "OLUJI"
Foto: D. Milovanović

MILICA JURIĆ: VIDELA SAM KOLONU, TUGU I BOL I OCA KOJI JE OSTAO DA BRANI SELO
Foto: D. Milovanović
Milica Jurić, rođena Mihić na obeležavanju godišnjice Oluje u Krušedolu prisetila se danas kako je 28. avgusta 1991. imala pet godina i kad su joj ubili strica pitala je - zašto.
"Odgovorili su mi da stric više neće doći. Iste noći brat, sestra i ja, sa babom i dedom krećemo na put. Mama i tata su ostali da čuvaaju kuću. Sa nepunih pet godina nije mi bilo jasno zašto odlazimo", počela je svoje obraćanje ispred manastira Krušedol.
Četvrtog avgusta 1995. Milica je imala nepunih devet godina i kaže tada je već razumela šta se dešava.
"Na televiziji sam gledala beskrajno dugu kolonu, selo je uništeno, sve je spaljeno, nema više kuće, našeg sela i Krajine, sve je nestalo u toj noći. Deda Milan je tu noć osedeo. Tražili smo pogledom oca i majku. Majka je bila u koloni u traktorskoj prikolici, a otac je ostao da brani selo", pričala je Milica, naglasivši da je dete Krajišinka, Ličanka i da je ponosna na to.
Otac joj je, kaže, bio mobilisan u Vojsku Republike Srpske Krajine, majka je četiri godine svake noći odlazila u krevet sa bombom ispod jastuka, jer joj je otac rekao "ako dođu, spasi se".
Kaže da je prerano odrasla i saznala šta znači biti proteran, bez ognjišta, odrastala je bez roditelja.
"U Srbiji smo našli novi dom, sigurnost i slobodu, njoj darujemo potomke, moju Liku nikad neću zaboraviti, a mojoj Srbiji hvala za sve što mi je dala", rekla je Milica.
Foto: D. Milovanović


MILORAD DODIK: VUČIĆ JE ODLUČIO DA NE ĆUTIMO VIŠE
Foto: D. Milovanović

- Dvadesetčetiri godine od kako je doneta odluka da bude etnički čista Hrvatska, tek smo petu godinu ovde na obeležavanju, a tome moram da zahvalim predsedniku Vučiću koji je odlučio da ne ćutimo, započeo je Dodik i nastavio:
- To je bio drugi u nizu od najvećih stradanja Srba. Od slobode našeg naroda zavisi da li imamo ili nemamo državu. Mnoga znana i neznana sela jesu svedoci tih stradanja našeg naroda. Srbi su morali da napuste svoja ognjišta i imanja i nikada se materijalno neće izračunati šta su sve izgubili. Ogromna su naša strdanja i naša bol - rekao je Dodik i još jednom zahvalio predsedniku Vučiću.

VUČIĆ: STIDELI SMO SE SVOJIH POGINULIH
Foto: D. Milovanović
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, se obratio okupljenima:
- Ponosan sam na to da pozdravite sve političke predstavnike iz Crne gore, za razliku od zvanične Crne Gore koja ide na proslavu u Knin - započeo je predsednik.
Foto: D. Milovanović


On je rekao da je naša obaveza da prišamo o onima koji su stradali, koji sada ne mogu da puste glas.
- Sve ostalo može da se nadoknadi, grobovi ne - rekao je predsednik Srbije.
Foto: D. Milovanović



Predsednik je poručio da to ne znači da ne umemo da odgovorimo snažnije, jer to umemo, ali nećemo, jer smo postali pametniji i naučili u čemu smo grešili.
"Sit sam lekcija koje nam drže i mnogi iz sveta i mnogi iz regiona, a i poneki iz Srbije, o tome kako ne treba da se bavimo ovime, kako treba da zaboravimo krajišku sudbinu, kako ne treba toliko da se viđam da Dodikom i Željkom Cvijanović, kako bi trebalo da brinemo o svemu drugom, a manje o srpskom narodu", podvukao je predsednik Srbije.
On je napomenuo da su jedino Srbi prihvatili da su neki iz njihovog naroda počini zločine i obračunali se sa njima, dok su svi drugi radili samo na jednom - kako i na koji način da okrive Srbe.
I večeras, kaže, neki sladostrasno slave, uz pesme koje pristojni ljudi ne bi mogli ni da slušaju, u kojima veličaju ustaške, nacističke pozdrave i prete da će nas stići njihova ruka i preko Drine, u Srbiji.
A, naš odgovor, i njima danas i Tuđmanu koji je rekao da je ideja da Srbi zauvek nestanu u pripremi Oluje - da su Srbi otišli, ali da nisu nestali.
On je istakao da se srpskom narodu dogodila "Oluja" kada nije bilo sloge, razgovora između Srbije, Republike Srpske i rukovodstva Krajine.
"Naše je da vodimo računa da nam se to više nikada ne dogodi, da imamo najbolje odnose sa predstavnicima Srba gde god da žive", istakao je Vučić.
Vučić je rekao da ne treba zaboraviti da se Oluja dogodila kada su nam se Srpska i Srbija, Krajina i Srpska, svi sa svima svađali.
"Svađali smo se i mi u Beogradu u tom trenutku, napravili da budemo mnogo slabiji, baš onako kako su hteli oni koji su želeli da se raduju našim suzama. Naša je obaveza da se nikada više tako nešto ne dogodi", podvukao je on.
Vučić je kazao da je obaveza da ujedinimo narod, da znamo šta je vitalni narodni interes, da podižemo ekonomiju Srbije i Srpske, radimo zajednički na očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta, da ćirilicom pišemo i u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Severnoj Makediniji.
"Oni nam kažu iz dana u dan ''nećemo ćirilicu u Vukovaru'', jer je to mesto posebnog pijeteta. Znate li šta se dogodilo u Glini? Najstrašniji ratni zločin koje su ustaše počinile. Zato ćemo mi da pričamo o Glini i glinskoj crkvim i svim mestima stradanja Srba poštujući sve njihove žrtve. Nećete nam zatvoriti usta jer će se govoriti i o našoj deci. Ona nisu manje vredna od vaše. Njihove suze nisu ništa manje vredne od dece ne samo iz našeg regiona, već i šire", naglasio je on.
Ukazao je da je, kada smo imali svađe i sukobe u Beogradu, neslogu unutar našeg naroda u regionu, otišla Crna Gora a da se ni okrenuli nismo, a danas nam mnogi koji su odgovorni za to drže pridike kako je loš odnos naše vlasti prema našem narodu u Crnoj Gori, a tada su brojali pare.
Podsetio je da je nesloga iskorišćena i za jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova.
"Ne samo da možemo da plačemo i kukamo, već možemo da izvučemo pouke, pogledamo šta je budućnost, da se razlikujemo od njih, pokažemo poštovanje prema zrztvama drugih, ali nećemo dozvoliti da neko podoštava naše zrztve, da kažemo da je Srbija čvršća i snažnija, da ćemo znati da sačuvamo i da budemo svoj na svome", istakao je on.
Predsednik Srbije rekao je da se, slušajući večeras Milicu Jurić Mitić, po ko zna koji put setio jezivih dana kada je najviše sprskih suza proliveno.
"Mali su i Dunav i Sava da prime sve sprske suze od pre 24 godine. I kada dođe taj 4. avgust, a o njemu smo skoro 20 godina ćutali, jeste red da pričamo i to pričamo više mi koji nismo tog dana trpali decu u prikolice, bežali u kolonama, bili izbezumljeni jer nismo znali gde su nam brat, muž, otac, majka, setra ni gde idemo, ni gde ćemo da stignemo...", rekao je Vučić
Kaže da je naša obaveza da govorimo u ime onih koji su stradali i da to što se njima zbivalo da se nikada ne zaboravi.
Obraćajući se Krajišnicima, Vučić je podsetio da su neki tvrdili da oslobađaju svoju zemlji - "zemlju koja je bila vaša zemlja ona na kojoj ste vekovima živeli, koju ste obrađivali voleli i želeli da odbranite i sačuvate".
Početkom avgusta 1995. čula se, podsetio je, najstrašnija rečenica u kolonama iz Benkovca, Knina, Gline, Gračca, Gornjeg lapca, Korenice, Vrgin mosta, Topolskog, Plitivica.. iz tolikih sela, zaselaka, koje su se kretale ka Sprskoj i Srbiji -"gde ostadoše one naše kosti"?
"Znali ste šta ostavljate, i svoje osmehe ali i svoju prošlost i svoje korene, grobove vaših otavc, uspomene na njih i mogućnost da im se oda počast, da se za njih upali sveća i da se izgovori molitva. Ne verujem da postoji teži čin od toga, sve ostalo može da se nadoknadi, grobovi ne mogu. Pogovo ne oni tamo, tamo leži teška istorija, kao dokaz o naraštajima koje je neko mrzeo", ocenio je Vučić.
Kako je rekao, oni koji večeras pevaju i slave, stalno zaborave da te kuće krajiške nije napravila obest, već ljudi koji su tamo živeli, koji se od nisu branili zato što su želeli već zato što su to morali, zato što su se plašili i osećali strah jer se to događalo posle samo 45-50 godina posle najsrtrašnijeg pokolja koji su preživeli.
"Oni nisu hteli da osvoje ništa, već da se brane, 50 godina ranije terani su u logore i jame", podsetio je Vučić ocenjujući da je danas lako pričati o svim greškama koje smo počinili, te da iz njih poramo da učimo i da ih analiziramo.
Vučić je podsetio da je i prilikom prvog obeležavanja gosišnjice "Oluje" na Rači podsetio da je Srbija je u toj nesreći dobila nove Desnice, nove Matavulje, nove Milankoviće, nove Tesle...
"Dobrodošli Krajišnici još jedanput. Dobrodošli u svoju Srbiju, ovo je i vaša kuća, ovde niste stranci i odavde nigde nećete morati da idete", poručio je predsednik Srbije.
On se zahvalio Krajišnicima što su kako je rekao, marljivi, vredni, hvala što se danas bore za Srbiju onako kako su se borili za svoja ognjišta i kuće uvek čuvajući svoj rod, svoju sprsku trobojku crveno, plavo, beli barjak.
"Hvala na tome što danas radite za Srbiju što doprinosite da imamo više fabrika, što doprinosite da budemo bogatiji", podsećajući na reprezenrtacije Srbije, muške i ženske u kojima svi igraju zajedno.
"Za nas je važno da pripadamo istom rodu.Netrebaju nam granice, nama je potrebno da znamo šta je srpski narod, potrebno nam je da čuvamo sprskli narod i njegovu tradiciju i njegovo pismo, da čuvamo Srbiju i Repivliku Srpsku i to je ono što ćemo umeti i što ćemo zajedno da radimo", poručio je predsedik.
Vučić je najavio da će Srbija na 25. godišnjicu tog stravičnog pogroma održati najveći skup do sada i to u centru Beograda.
"I nisu nam za to potrebne pesme, nego da ljudi pokažu svoj ponos, dostojanstvo i svoju srpsku dušu. Održaćemo u Beogradu, centru Srbije, na Trgu republike skup i pozvaćemo sve Krajišnike iz celog sveta, iz regiona, da dođu i da pokažemo da nikada nećemo zaboraviti ono što se desilo pre tačno 24. godine", poručio je Vučić.
Kako kaže, pažljivo je slušao patrijarha.
"Znam koliko ste posvećeni opstanku našeg naroda. Rekli ste da verujete da će druge generacije priznati zločine nad Srbima. Ne ljutite se, neće se to dogoditi", rekao je Vučić obraćajući se poglavaru SPC.
Ali, ističe, mi moramo da budemo drugačiji, da priznamo svoje greške.
"Mi ćemo morati, pošto niko neće imati suzu za srpsku decu, starine i starice, niko neće zaplakati što dalmatinsku nošnju vidi ovde u Sremu a ne tamo gde joj je mesto - mi ćemo morati a govorimo o tome, da podsećamo odakle potičemo, gde su nam koreni - jer nema ništa bez zavičaja i rodnog kraja", kaže Vučić.
Posebno ga, kaže, raduje što u Krušedolu vidi mnogo mladih Krajišnika koji sa ponosom nose i dalmatinsku i ličku kapu, koji se diče svojim korenima i sanjaju da urade nešto za svoj rodni kraj ali vole Srbiju isto koliko i mi rođeni ovde i hvala im na tome", poručuje Vučić.
Kako ističe, mnogi pokušavaju da grade svoj identitet upravo na tome koliko će da se razlikuju od Srba i koliko će Srbe da okrive za nešto.
"Mi svoju crkvu imamo osam vekova, nemamo potrebu da stvaramo novu. Mi imamo svoj jezik, svoje pismo, kulturu, istoriju, tradiciju i ne moramo da se rađamo na veštački način. Ali isto tako, nikome drugom ne treba da smeta naša težnja da taj jezik, kulturu poštujemo, negujemo i doživljavamo kroz ceo prostor kome smo živeli, stvarali", kaže on.
To je bogatstvo koje smo delili sa drugima i nismo ga čuvali samo za sebe.
"Nije Tesla samo Srbin, on je građanin sveta, celom svetu je doprineo kao malo koji pojedinac, a nama na ponos što je Srbina", kaže on.
Srbi nikada ništa nisu osvajali i uzimali nego živeli na prostoru bivše Jugoslavije.
"Ni danas ne želimo ništa da uzmemo, već da čuvamo trag onoga što smo vekovima stvarali, da nastavi da živi kroz jezik, kulturu ", rekao je Vučić.
Istakao je da Srbija želi da pamti svaki 4.avgust, svaku jamu, da nam se omogući da poštujemo naše žrtve u istoj meri u kojoj poštujemo tuđe.
Rekao je da nećemo zaboraviti tuđe zločine, ali ni naše kojih se stidimo, i zbog kojih smo platili cenu ubeđeni da je to nrmalno.
„Mi sa svoje strane nismo nikada dobili ono zadovoljenje, pravdu, koja nam pripada. Ali, nije to razlog za revanšizam, niti se svetimo, jer smo svesni da nema svetla u tom začaranom krugu koji je poguban za sve", naglasio je on.
Vučić je rekao da uzimamo za sebe pravo da obeležavamo nesreću, kako bi mogli da idemo dalje u budućnost, jer je svaki 4.avgust u istoj meri početak koliko je i kraj.
Prema njegovim rečima 4.avgusta možemo da pokažemo šta smo uradili od prošlog obeležavanja, koliko smo novih puteva izgradili, koliko smo bogatiji i snažniji, dodajući da je najvažnija činjenica da Srbiji i Srpskoj bude bolje.
„RS želim još više i veću snagu, a i prijateljima u regionu da se nikada od našeg naroda ne osećaju ugroženim. Nas, za razliku od njih, bole njihove suze i ne bismo mogli da pevamo zbog suza tuđe dece", kazao je on.
Završio je govor rečima: „Živeli Krajišnici, dobrodošli u svoju Srbiju, večno u njoj ostanite".
Slavko
04.08.2019. 19:10
Uz prećutno odobrenje međunarodne zajednice Hrvatska je izvršila etničko čišćenje.
Nikada nećemo i nesmemo zaboraviti žrtve Oluje!Ne ponovilo se!
Oluja je nezapamcen zlocin.
Zauvek cemo pamtiti ovaj dogadjaj!
Taj dan je tužan za naš narod i nikada neće biti zaboravljen.
Komentari (84)