I Tomin zakon još u fioci
20. 08. 2018. u 16:02
U Skupštini Srbije na razmatranje još čekaju predlozi propisa koji su stari više od deset godina

Tomislav Nikolić u vreme kada je bio poslanik / Foto A. Stanković
POSLANICI ranijih saziva Skupštine Srbije odavno su završili mandate, deo njih otišao je u političku penziju, a zakoni koje su predlagali i pre deset godina još stoje u skupštinskoj proceduri. Ovakva 132 akta najverovatnije će zauvek ostati u parlamentarnim fiokama, jer u Skupštini više nema njihovih pisaca koji bi zvanično mogli da ih povuku.
Kako nam je objašnjeno u parlamentu, dokumenta su ušla u proceduru, zavedena su i ne mogu biti sklonjena, dok neko ne bude formalno podneo zahtev za njihovo povlačenje.
Da stigne na dnevni red još čeka i zakon o finansiranju političkih stranaka koji je u decembru 2009. godine podneo tadašnji poslanik Tomislav Nikolić. On je u međuvremenu završio i mandat predsednika republike i retko se pojavljuje u javnosti.
Pisali su ih poslanici Demokratske stranke Srbije dok je njihov predsednik bio Vojislav Koštunica, a šef kluba Miloš Aligrudić, koji odavno nisu na političkoj sceni. Tu su i predlozi G17 plus Mlađana Dinkića, a ova partija više i ne postoji. Među zakonima koji čame u arhivama su i predlozi poslanika koji nisu među živima.
PROČITAJTE I:Nikoliću penzija od 95.000 dinara
Tu su i predlozi o finansijskoj podršci porodicama sa decom, radu i vanparničnom postuku, zaštitnika građana iz 2013. godine. Na ovoj funkciji je tada bio Saša Janković, sadašnji predsednik Pokreta slobodnih građana. U proceduri je i zakon koji je, pre pet godina kao poslanik PUPS, predložila Mira Petrović, sadašnja direktorka "Pošte Srbije". Tu je i jedan zakon ministra policije Nebojše Stefanovića iz vremena dok je sedeo u poslaničkim klupama.
Profesor Vladimir Pavićević odlučio je da postane deo političkog života Crne Gore, a u proceduri su ostali njegovi predlozi dok je bio deo Nove stranke Zorana Živkovića.
Još iz saziva koji se uselio u zakonodavni dom 2007. godine ostala su dva zakona koja se bave informacijama od javnog značaja i koja su potpisima podržali građani, njih 35.870.