Premijer Srbije: Pribojavam da će nakon samita opet početi svađe i sukobi, od nas zavisi da li će biti bolje

Novosti online/ agencije

16. 03. 2017. u 10:15

Aleksandar Vučić u obraćanju zamolio domaćine da ne nazivaju sve prisutne državama: Da sam ja u BiH govorio nešto nazivajući još nekoga zemljom, kao što se ovde govori o državi Kosovo, vi biste napustili skup

Премијер Србије: Прибојавам да ће након самита опет почети свађе и сукоби, од нас зависи да ли ће бити боље

Foto Tanjug,D.Kujundžić

TROČASOVNI sastanak premijera zemalja Zapadnog Balkana, u sklopu priprema za predstojeći, četvrti samit Berlinskog procesa u julu, završen je danas u Sarajevu.

Domaćin, predsedavajući Saveta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, rekao je na u uvodnom delu sastanka da su stabilnost, mir i sigurnost na ovom prostoru ključni za politički, socijalni i ekonomski razvoj zemalja zapadnog Balkana, zbog čega premijeri naših država imaju odgovornost da zadrže naše zemlje na evropskom putu.

Sastanku je prisustvovao i evropski komesar za proširenje i susedsku politiku Johanes Han, koji je poručio da su zemlje članice EU, uprkos izborima koji su u toku ili slede u više država, u potpunosti privržene procesu širenja na zapadni Balkan, ali je upozorio da zemlje regiona ne smeju dozvoliti da prepreke ugroze ostvareni napredak.

Han je kao najvažnije pitanje naveo ekonomiju, jer će, kako je objasnio, ekonomija najpre donositi napredak u procesu evropskih integracija, a pomenuo je i dalje napredovanje u oblasti povezivanja infrastruktura i ekonomija.


Konferencija je počela svečanim dolaskom premijera Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, koje je u Zgradi institucija BiH dočekao domaćin sastanka predsedavajući Saveta ministara BiH Denis Zvizdić. Skupu je prisustvovao i šef kosovske vlade Isa Mustafa, te ministar inostranih poslova Italije, naredne zemlje domaćina Samita zemalja Zapadnog Balkana u julu u Trstu, Angelino Alfano.



PRILIKA ZA SUSRET DONATORA I PREDSTAVNIKA VLADA

Zemlje regiona Zapadnog Balkana danas u Sarajevu razgovaraju o potrebama i prioritetima regiona sa osvrtnom na trendove i dostignuća u oblasti održivog razvoja, reforme javne iprave, vladavine prava, slobode izražavanja i bezbednosnih izazova. Generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović je ukazao da je Savet uspostavio praksu, pošto je primetio da u pojedinim oblastima postoji mnoštvo agencija koje finansiraju projekte na Blakanu, a da neki sektori ostaju bez pomoći.

foto Tanjug/D.Kujundžić

Na skup, kako je dodao, pozvani su svi koji se bave finansijskom intervencijom u regionu, kako bi u direktnim razgovorima sa predstavnicima vlada ustanovili prioritete.

Današnji skup je prilika da se napravi otvoren susret donatora i predstavnika vlade kako bi razgovarali o tome gde su potrebna sredstva.


ANA ILIĆ: PODRŠKA DONATORIMA

Zamenik direktora Kancelarije za evropske integarcije Vlade Srbije Ana Ilić rekla je Tanjugu da su zemlje regiona u proteklom periodu radili na definisanju prioriteta u oblasti povezivanja transporta i infrastrukture, radne snage i razvoja privrede.

Foto Tanjug/D.Kujundžić


"Cilj sastanka je da se sa potencijalnim donatorima, zemljama i organizacijama koje finansiraju regionalne prioritete, predstave iste i obezbedi podrška u smislu finansiranja u narednim godinama", objasnila je ona.

Kazala je da je, što se tiče regionalne saradnja, jedan od velikih prioriteta povezivanje u oblasti transporta i energetike, kao telekomunikacija. Takođe, kako dodaje važno je unapređenje investicija, ali i olakšice u razmeni mladih i radne snage, a s tim u vezi i priznavanje diploma.


ANDRIJA PEJOVIĆ: EU NAJVEĆI DONATOR NA BALKANU

Ministar evropskih poslova Crne Gore Aleksandar Andrija Pejović istakao je da ovaj skup nudi mogućnost da se sagleda saradnja donatora i zemalja regiona, kako se ne bi duplirali projekti i finansiranje, te kako bi se novac, koji dobija bude zaista usmeren u potrebe regiona. On je objasnio da je EU najveći donator na Balkanu, te treba sagledati kako umrežiti da programi koji se sprovode budu usmereni za pripremu zemalja za članstvo u Uniji. Pejović je ukazao da će zaključci današnjeg sastanka premijera regiona u Sarajevu biti važni jer će pružati mogućnost za povećanu ekonomsku saradnju.

foto Tanjug/D.Kujundžić


SARAJEVO POD POLICIJSKOM OPSADOM

Sarajevo je pod pravom policijskom opsadom, a bezbednost je podignuta na najviši nivo, javlja izveštač Tanjuga. Jake mere bezbednosti raspoređene su i oko hotela Evropa, gde je odseo premijer Srbije, Aleksandar Vučić. Kako je juče najavio direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tela, Mirsad Vilić, sastanak će obezbeđivati više od 1000 policajaca. Celu prostor na kojem će biti aktivnosti vezane za ovaj skup biće pokriven snajperima. Na ulicama Sarajeva uočljiv je povećani broj pripadnika policije.

Inače, Sastanak premijera država Zapadnog Balkana danas u Sarajevu centralna je tema svih medija u BiH.


PREMIJERI ZAPADNOG BALKANA ZAPOČELI SASTANAK

Konferencija je počela svečanim dolaskom premijera, koje je u Zgradi institucija BiH dočekao domaćin sastanka predsedavajući Saveta ministara BiH Denis Zvizdić. Prvi u Zgradu institucija BiH došao je predsednik Albanije Edi Rama, a iza njega evropski komesar Johanes Han, javio je izveštač Tanjuga sa lica mesta. Na sastanak je stigao i premijer Srbije Aleksandar Vučić.



— Esmir Milavić (@EsmirMilavic) March 16, 2017


ZVIZDIĆ: MORAMO ZADRŽATI NAŠE ZEMLjE NA EVROPSKOM PUTU

Stabilnost, mir i sigurnost na ovom prostoru su ključni za politički, socijalni i ekonomski razvoj zemalja zapadnog Balkana, zbog čega premijeri naših država imaju odgovornost da zadrže naše zemlje na evropskom putu, poručio je danas predsedavajući Saveta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić. On je konstatovao da u ovom trenutku svih šest država regiona imaju veoma stimulativne i optimistične pokazatelje da su uspešno ostvarile sve obaveze sa svoje evropske agende, koja je, kako je rekao, postala zajednički cilj i ključni faktor saradnje.

foto Tanjug/AP Photo/Amel Emric


On je dodao da proces evropskih integracija zapadnog Balkana, uprkos brojnim izazovima sa kojim se suočava, ne samo region, već i Evropska unija, zauzima važno mesto u priopritetima vlada naših država. Zvizdić je naglasio da je činjenica da upravo taj proces predstavlja stabilnost, mir i sigurnost ovih prostora. Odgovorno možemo da kažemo da su svih šest zemalja zapadnog Balkana u procesu sprovođenja reformi i da se regionalna saradnja unapređuje u svim aspektima, rekao je Zvizdić, i pozvao čelnike EU da ostanu pri obećanju iz Soluna i sačuva evropsku zapadnobalkanske šestorke.

On je pozvao učesniske da predlože zajedničke projekte, a komesaru Evropske komisije za proširenje i politiku susedstva Johanesu Hanu posebno zahvalio kao, kako je rekao, osvedočenom prijatelju Balkana.

HAN ZA UKIDANjE PREPREKA U PROTOKU ROBE I KAPITALA U REGIONU

Evropski komesar za proširenje i susedsku politiku Johanes Han poručio je da su zemlje članice EU, uprkos izborima koji su u toku ili slede u više država, u potpunosti privržene procesu širenja na zapadni Balkan, ali je upozorio da zemlje regiona ne smeju dozvoliti da prepreke ugroze ostvareni napredak. Na početku Samita on je kao najvažnije pitanje naveo ekonomiju, jer , kako je objasnio, ona će najpre donositi napredak u procesu evropskih integracija. S tim u vezi je pomenuo dalje napredovanje u oblasti povezivanja infrastruktura i ekonomija.

Twitter/@eubih


Neophodno je, dodao je, povećati stepen ekonomske integracije regiona, jer, kako je pojasnio, ekonomski učinak zemalja regiona je veoma važan, kako bi postale punopravne članice Unije, i to ne samo u pravnom, već i smislu ekonomske snage i moći. Predložio je zajedničko tržište na zapadnom Balkanu kao osnova za pristupanje EU, sa ambicijom da se uklone sve prepreke i stvori jedinstveni ekonomski prostor i tržište, sa dugoročnim ciljem integrisanja u unutaršnej tržište EU. Takođe, Han se izjasnio za ukidanje prepreka u protoku kapitala i robe.


VUČIĆ: JEDINSTVENO TRŽIŠTE ZA NIŽE CENE I VEĆU ZAPOSLENOST

Jedinstveno trzište zapadnog Balkana dovelo bi, ne samo do veće proizvodnje i konkurentnosti proizvoda iz regiona, već i do nižih cena, veće zaposlenosti, a, u krajnjoj liniji, i do povećanja nacionalnih dohodaka svake od članica, poručio je danas premijer Srbije Aleksandar Vučić. On je, u uvodnom obraćanju na sastanku premijera država zapadnog Balkana u Sarajevu, rekao da je ponosan što je sa zapadnog Balkana i istakao da ovde žive dobri ljudi koji mogu da ostvaruju i veći ekonomski rast od većeg delu centralne, istočne i zapadne Evrope.

Kako je objasnio srpski premijer, prednosti stvaranja jedinstvenog tržišta jesu, pre svega, širenje tržišta, koje bi od malih, rascepkanih, pojedinačnih tržišta, stvorilo veliko od gotovo 20 miliona potrošača različith roba i usluga.

"Imate tu i korišćenje efekata ekonomije obima, koji nastaju kao posledica širenja tržišta, a koji podrazumevaju ne samo veću proizvodnju, već i niže cene, što je izuzetno važno za stanovništvo. To dovodi do veće konkurentnosti proizvoda iz regiona, a što je sada često limitirajući faktor usled visokih cena i nedovoljnih proizvodnih kapaciteta", rekao je Vučić.

On je istakao da bi se takvim tržištem povećala konkurencija, efikasnost preduzeća i stepen inovativnosti.

"Dolazi i do povećanja obima trgovine među članicama, do povećanja proizvodne specijalizacije, bolje alokacije resursa, povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar tog tržišta, a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog dohotka svake od članica", smatra Vučić.

Predsednik Vlade Srbije konstatovao je da su države zapadnog Balkana kroz Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) postigle značajne rezultate, ali da bi jedinstveno tržište bio viši nivo integrisanosti.


NIŠ IDEALAN ZA NAREDNI SASTANAK BERLINSKOG PROCESA

Premijer je predložio učesnicima da Niš bude sledeći grad, nakon Trsta, u kojem će se sastati premijeri regiona, a u okviru Berlinskog procesa. Sastanak u Trstu predviđen je u junu, a Vučić kaže da bi voleo da naredni sastanak bude u "jednom specifičnom mestu".

"Naravno, to je moja želja, pretpostavljam da neće biti prihvaćeno da grad Niš u Srbiji bude domaćin", naveo je srpski premijer.


VUČIĆ: PRIBOJAVAM DA ĆE NAKON SAMITA OPET POČETI SVAĐE I SUKOBI

Dobro je što će predsednici vlada sa na samitu doneti još jednu deklaraciju, ali se pribojavam da će nakon samita opet početi svađe i sukobi, rekao je danas premijer Aleksandar Vučić, te u obraćanju na samitu predsednika vlada zemalja Zapadnog Balkana zamolio domaćine da ne nazivaju sve prisutne državama, jer ni on to ne radi.

Vučić je, nakon što je Isa Mustafa predstavljen kao predstavnik države Kosovo, iako nigde nisu istaknuti simboli ni zastava Kosova, rekao da on ne može da govori o "zemljama" i zamolio i druge učesnike da budu jednako osetljivi prema Srbiji, "onako koliko smo mi osetljivi kad govorimo o njima".

"Da sam ja u BiH govorio nešto nazivajući još nekoga zemljom, kao što se ovde govori o državi Kosovo, a mislim da ni Bosna nije priznala, a i da EU mora da ima neutralni status, vi biste svi napustili ovaj skup", rekao je Vučić.

Foto Tanjug, AP Photo/Amel Emric


Vučić je rekao da on neće napuštati skup jer misli da je važno da se razgovara o stvarima koje će nas spajati, ali da hoće da ukaže na "različite sentimente" kad je Srbija u pitanju.

VUČIĆ: OD NAS ZAVISI DA LI ĆE BITI BOLjE

Svaki razgovor je blagotvoran i delotvoran, rekao je srpski premijer Aleksandar Vučić odgovrajući na pitanj brojnih bosanskih novinara koji su želeli da čuju njegovo mišljenje o aktuelnoj situaciji u regionu. Vučić je, izlazeći iz sale za pres konferencije, a nakon završetka samita premijera zemalja zapadnog Balkana, poručio:

"Svaki razgovor je blagotvoran i delotvoran. Gde god imamo mir i stabilnost, to je nešto što je pohvalno. Da li će biti bolje, od nas zavisi", rekao je novinarima.


ZAVRŠEN SASTANAK PREMIJERA ZAPADNOG BALKANA

Tročasovni sastanak premijera zemalja Zapadnog Balkana, u sklopu priprema za predstojeći, četvrti samit Berlinskog procesa u julu, završen je u Sarajevu.

ZAJEDNIČKA IZJAVA: NASTAVAK REGIONALNE SARADNjE I PUTA KA EU

Šestorica premijera zapadnog Balkana, nakon današnjeg sastanka u Sarajevu, usvojili su zajedničku izjavu u kojoj su izrazili opredeljenje za nastavak regionalne saradnje, rad na zajedničkim infrastrukturnim projektima i evropskim integracijama.

U zajedničkoj izjavi se navodi da su se šestorica premijera zapadnog Balkana sastali kako bi potvrdili svoje obaveze, razmotrili dosadašnji napredak i pokrenuli pripreme za naredni samit koji će biti održan u Italiji, u Trstu 12. jula 2017.

"Gledajući u budućnost, želimo preuzeti punu odgovornost za napredak koji treba ostvariti i pod vodstvom regiona dovesti Berlinski proces do zacrtanog cilja. Računamo na podršku EU koja će uz naše napore doprineti našem daljem stabilnom napretku prema punopravnom članstvu u evropskoj porodici", piše u izjavi, koju je prenela Fena.

Premijeri navode da ostaju potpuno posvećeni perspektivi pristupanja EU, u kojoj leži zajednička slobodna i prosperitetna budućnost, te pozdravljaju nedvosmislenu podršku Evropskog saveta evropskoj perspektivi zapadnog Balkana.

Premijeri u izjavi navode da su svesni činjenice da jedini način za ostvarivanje evropske sudbine jeste da udruže snage kao region, kao i da se zajednički radi na stvaranju novih mogućnosti za region, koristeći njegove potencijale, te da ne odstupaju od obećanja da neće ometati evropsku perspektivu suseda, već će je unapređivati i podupirati.

Izrazili su želju da naprave odlučan korak napred u stvaranju zajedničkog tržišta zapadnog Balkana koje će biti odskočna daska prema jedinstvenom tržištu EU.

To podrazumeva, navode, izradu Mape puta u kojoj će biti utvrđeno zajedničko tržište za robu, usluge i kapital; slobodan protok kvalifikovane radne snage; zajedničko digitalno tržište i dinamičan prostor za investicije.

Podrobno su, navodi se, razmotrili realizaciju 13 investicionih projekata u oblasti transportnog i energetskog povezivanja ukupne vrijednosti 825 miliona evra, uključujući donacije EU od 303 miliona evra, koji su dogovoreni na samitima o zapadnom Balkanu 2015. i 2016. godine.

Dva projekta su već počela s realizacijom tokom 2016. godine, a do samita u Trstu biće pokrenuto još nekoliko njih.

U pogledu saobraćaja, kako se navodi, potreban je dalji napredak u poboljšanju procedura prelaska granice i infrastrukturnih objekata, a premijeri šest zemalja su ohrabreni pozitivnim dešavanjima u vezi s finalizacijom Sporazuma o transportnoj zajednici (TCT) i nameravaju da ga potpišu na samitu u Trstu.

Navodi se i da je važan napredak postignut u oblasti energetike, te da je cilj potpuno povezivanje s Energetskom unijom EU, isticući da će energetska efikasnost i razvoj obnovljivih izvora i dalje predstavljati prioritetne oblasti kada su u pitanju reforme politika.

Oni su izrazili zabrinutost zbog nedavnih slučajeva nacionalističke polarizacije, koji se ponekad dešavaju po etničkim linijama, te da se zalažu za rešavanje međusobnih političkih razlika unutar demokratskih institucija, kroz aktivne rasprave u okviru parlamenata.

Navode i da je pomirenje od suštinskog značaja za stabilnost regiona, te potvrđuju snažnu posvećenost izbegavanju i prevazilaženju bilateralnih sporova u najkraćem mogućem roku.

Premijeri su izrazili uverenje da su mladi u regionu najvažniji akteri u nastojanjima na ostvarivanju regionalne saradnje, prijateljstva i pomirenje.

U izjavi se konstatuje da je izazov migracija i dalje prisutan na pravcu preko zapadnog Balkana, naročito za dve zemlje koje su najviše pogođene, te pozdravlja trajna opredeljenost EU za podršku.

Terorizam i radikalizacija i dalje predstavljaju prijetnju u samom regionu, navodi se u izjavi i dodaje da će po tom pitanju tesno sarađivati sa EU.

Izrazili su čvrstu odlučnost da pojačaju napore na sprečavanju i borbi protiv korupcije u svim oblicima.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (13)

Bugi

16.03.2017. 12:17

Nista od svega toga.Do juce smo vadili bubrege jedan drugom a sad bi da ih vracamo na svoje mesto.Pisi propalo.

Radovan

16.03.2017. 12:26

Da li neko stvarno veruje da EU nama nesto donira zato sto nas voli? Iscedili su sa ovih prostora sve sto se moglo iscediti i sad nam kao nesto doniraju, a i to s ciljem da nas jos vise cede. Trebamo sto pre da se odreknemo puta ka EU i uci u savez sa Somalijom, Zimbabveom, Tanzanijom i Etiopijom, i svima ce nam biti puno bolje.

CarDusanSilni

16.03.2017. 18:19

Realno gledano,evropa nama nista nije kriva,osim u tome da gledaju,naravno,sve sto mogu da dobiju i pridobiju za sebe,i ekonomski i svakako drugacije,jer ta evropa se sastoji od jakih drzava(inace i kolonijalnih,carskih itd..znaci postoji neka tradicija u njihovom ponasanju)..ali,sto se tice mrznje,ili nesloge,ili kako god se to zove,medju narodima balkana,tu smo sami krivi..i kod nas postoji tradicija u vezi toga,stotinama godina unazad..tu smo sami krivi,evropa ima male,ili nikakve veze sa tim

jelena

16.03.2017. 18:23

To je veoma moguce jer Pristina jedimo tako moze da protera preostale Srbe sa Kosova i da proglasi drzavu. Ali nije lepo sto su pozvali njihovog premijera a na priznaju drzavu gde je tu zdrava pamet?