Računica kroji trasu gasovoda

M. N. S.

04. 02. 2019. u 16:02

Kako je izgradnja "Turskog toka" preko teritorije naše zemlje ukrstila politiku i ekonomiju. Evropi smeta da srpsko-ruski distributer ima ekskluzivno pravo na 78 odsto kapaciteta

Рачуница кроји трасу гасовода

Foto Promo

"TURSKI tok" kroz Srbiju opet je ukrstio politiku i ekonomiju. Zahtev Srbije da 78 odsto kapaciteta ovog gasovoda preko naše zemlje koristi srpsko-ruski "Gastrans", nije se naročito dopao Energetskoj zajednici koja smatra da pravo na značajan deo te mreže treba da imaju i drugi distributeri gasa. Cenkanje je neminovno, ali konačnu reč će, ipak, na kraju dati onaj koji će taj gasovod i finansirati.

Agencija za energetiku je u oktobru tražila od Sekretarijata energetske zajednice izuzeće od "Trećeg energetskog paketa", prema kome se omogućava pristup gasovodu i drugim distributerima gasa. I ranije je od ovog pravila bilo izuzeća, doduše ne na ruskim gasovodima.

- Energetska zajednica u svom mišljenju nije negativno odgovorila na izuzeće koje je zatražila naša agencija za energetiku, ali smatra da značajan deo tog kapaciteta treba da koriste i drugi - smatraju stručnjaci za energetiku. - Kada bude objavljeno detaljno mišljenje, koje se očekuje za dva dana, onda ćemo znati koliko tačno iznosi taj "značajan" deo kapaciteta ovog cevovoda. Energetska zajednica nije odbila Srbiju, ali im je naš zahtev očigledno politički sporan.

Evropa, naime, ne krije da bi taj gasovod učvrstio dominantnu poziciju Rusije i "Gasproma" u snabdevanju Starog kontinenta gasom. Ne spori da bi taj krak obezbedio sigurnije snabdevanje plavim energentom, ali da bi i zavisnost od ruskog gasa bila još veća.

MAĐARSKA OBERUČKE BUDIMPEŠTA je spremna da se pridruži gasovodu "Turski tok" za snabdevanje ruskim gasom. Mađarska je zainteresovana za diverzifikaciju gasnih pravaca. Ako se izgrade bugarski i srpski delovi gasovoda, Mađarska je spremna za prijem gasa, izjavio je u ponedeljak mađarski ambasador u Rusiji Norbert Konkoi.

Upravo i ta zavisnost od ruskog gasa smeta ne samo Evropi, već i Americi. Jer, kako tvrde, energetska zavisnost vodi ka političkoj. To je bilo i opravdanje za uzaludno ometanje izgradnje i "Severnog toka 2". Iza ovog projekta, međutim, ne stoji samo Rusija, već i Nemačka, kojoj ovaj gasovod garantuje sigurno snabdevanje gasom. U finansiranju ovog projekta, osim "Gasproma" učestvuje i pet zapadnoevropskih kompanija. Predsednik Odbora akcionara firme "Nort strim 2" je bivši nemački kancelar Gerhard Šreder.

I dok Amerika priča o energetskoj i političkoj zavisnosti, stručnjaci ističu da su, ipak, samo interesi u pitanju. Amerika ne želi da izgubi evropsko tržište da plasira svoj tečni gas, ali bi on zbog transporta preko Atlantskog okeana, bio znatno skuplji od ruskog gasa.

FINANSIJER

ZA izgradnju gasovoda kroz Srbiju od Zaječara do Horgoša još nije napravljena finansijska konstrukcija. Ko će i kako finansirati taj projekat biće poznato kada bude jasna pravna situacija. Tek kada "padne" dogovor između Srbije i EU, biće poznat način finansiranja radova na izgradnji gasne mreže.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (6)

5C

04.02.2019. 17:19

Treba gledati interese Srbije i naroda koji tu zivi ,a ne slusati ucjene sa zapada i njima udovoljavati.

rurik

06.02.2019. 11:29

Belosvetskoj bandi je uvek malo. Jos jednom Srbija pokazuje kako bahato vodi pregovore o tako vaznom projektu. Pored toliko para u budzetu za koje se stalno tvrdi da su na raspolaganju mi tražimo nekakve finansijere kako bi od gotovog napravili veresiju. Zar ne bi trebalo da uzmemo sve u svoje ruke i u dogovoru sa rusima ubiremo sta je nase? Kako bi bilo da narod placa minimalnu cenu a ne maximalnu samo zato da se ulizemo EU?

Prorok

07.02.2019. 12:17

@rurik - Dobar komentar. Slicno misle deca socijalizma koja su kao i novonastale državice zrtve kapitalistickog sistema drzi vodu dok majstori odu. Onda se vodila drustveno odgovorna i jedinstvena politika kao i planska izgradnja, privreda i ekonomija. Mada je vlast bila u rukama jedne partije i vodje i bila dozivotna, pazilo se na posledice tadasnjih odluka za budućnost. Sada je vlast promenljiva, projekti dok ima para a u toj ekonomskoj zajednici pre EU se radilo dugorocno, kvalitetno i trajno. Sad ne.

Muzi

07.02.2019. 11:59

Koliko ce jos nekadasnjeg zadruznog zemljista "da ode za te potrebe"? Lepo rece Marks da o zajednickom niko ne brine. Zemlja se daje u bescenje za koju je neko pre nas krvario a mi je se glatko odricemo!? Za tu skalameriju ima da placamo posle sve skuplji gas jer nas je sve manje, a neko mora da ga placa. To ce ko i sve do sada da plati nasa generacija ako uopšte doživi da ode u penziju od mobinga i pretumbacija kao da smo kupljeni na lizing. Ali promenice se garniture, pa nek drugi misle o tome