Sporazum Evropskog investicionog fonda i pet banaka
20. 11. 2018. u 16:18
Premijerka Srbije Ana Brnabić prisustvovala je u utorak potpisivanju ugovora između Evropskog investicionog fonda, dela EIB grupe, sa predstavnicima pet banaka iz Srbije

Ana Brnabić
Foto: Vlada Srbije
Ugovor o sprovođenju garancijske šeme za finansijsku pomoć mailim i srednjim preduzećima u Srbiji, u iznosu od 20 miliona evra, sa Evropskim investicionim fondom potpisali su predstavnici Rajfajzen banke, Unikredit banke, Prokredit banke, Banke Inteza i Komercijalne banke.
Potpisivanju sporazuma između predstavnika banaka prisustvovali su i šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici, kao i državni sekretar u Ministarstvu privrede Milun Trivunac.
EIF će upravljti projektom, koja će omogućiti odabranim komercijalnim bankama da pod povoljnijim uslovima podrže oko 1.250 malih i srednjih preduzeća. Bolji uslovi odnose se na niže kamatne stope, manja sredstva obezbeđenja, duže rokove dospeća ili kombinaciju ovih elemenata. U naredne tri godine, Evropska unija će sa doprinosom od 20 miliona evra aktivirati i do 180 miliona evra u vidu povoljnih zajmova.
Pokrenuta inicijativa "EU za Srbiju – finansiranje MSP" usmerena je na nove zajmove za srpske firme i nova je evropska finansijska garancija za banke u Srbiji, koja će omogućiti malim i srednjim preduzećima da lakše dođu do kredita. To je prilika za zajmove pre svega za startap preduzeća, male firme i preduzetnike koji inače ne bi mogli da dobiju kredit.
Pročitajte još - BRNABIĆ ZA SI-EN-EN: Srbija se menja brzo i u ispravnom smeru
Premijerka Ana Brnabić istakla je da je razvoj malih i srednjih preduzeća ključan za održivi rast srpske ekonomije.
„Zahvalna sam Evropskoj uniji, Evropskom investicionom fondu, Evropskoj investicionoj banci i lokalnim bankama na njihovoj podršci ovom projektu. Ovaj program omogućiće preduzetnicima da dalje razvijaju svoj biznis i da jačaju srpsku ekonomiju“, rekla je Brnabić.
Premijerka je istakla da je to još jedan elemenat koji se pridodaje čitavom setu mera, od investicija u obrazovanju i nauci, izmenama ključnih zakona u poslovanju, do poreskih olakšica, kako bi se transformisala srpska ekonomija i omogućile inovacije koje podstiču potrebni rast. Brnabić je ocenila da je ovo „važan korak u korišćenju sjajnih mogućnosti koje nam je donela Četvrta industrijska revolucija označena digitalizacijom“.
Državni sekretar u Ministarstvu privrede Milun Trivunac zahvalio je Evropskoj uniji što je prihvatila inicijativu Ministarstva privrede i obezbedila 20 miliona evra iz IPA fondova za ovaj značajan projekat.
”Cilj nam je bio da obezbedimo najbolji mogući pristup povoljnim zajmovima za mala i srednja preduzeća kako bismo podstakli rast i razvoj sektora MSP. Drago nam je da su se za to zainteresovale banke, da smo na istom kursu i – zahvaljujući zajedničkom delovanju obim zajmova je znatno premašio prvobitna očekivanja. Procenjuje se da će oko 180 miliona evra u povoljnim zajmovima biti na raspolaganju za najmanje 1.250 malih i srednjih preduzeća”, izjavio je Trivunac.
Šef Delegacije EU u Srbiji, Sem Fabrici, istakao je da je pristup finansijama često jedna od prepreka firmama u Srbiji, naročito malim.
„Ovaj projekat će im omogućiti da postanu konkurentnije. Dakle, ovaj fond daje novi podstrek ne samo tim preduzećima već čitavoj srpskoj privredi”, kazao je Fabrici
Direktor programa u okviru EIF-a Hubert Kotonji rekao je da će Evropski investicioni fond pomoći odabranim bankama, koje će sprovesti program „EU za Srbiju – finansiranje MSP“, da poboljšaju finansijske uslove koje nude malim i srednjim preduzećima kao krajnjim korisnicima, pospešujući zapošljavanje i privredni rast u Srbiji.
USVOJEN PREDLOG ZAKONA O BUDžETU
Vlada Srbije je u utorak na sednici usvojila Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 2019. godinu sa setom pratećih propisa. Budžet je razvojni, realan i uravnotežen, a usmeren je na poboljšanje kvaliteta života građana i na ulaganje u kapitalne projekte, kao i na podsticanje daljeg rasta privrede.
Predloženi zakon o budžetu, koji je upućen u skupštinsku proceduru, predviđa ukupne prihode i primanja za narednu godinu u iznosu od 1.246,2 milijardi dinara, dok su rashodi i izdaci 1.269 milijardi dinara.