Do kupca roba poskupi i do 400 odsto

D. I. K. - M. N. S

18. 11. 2017. u 21:00

Da li su visoke marže razlog što se jačanje dinara nije odrazilo na cene. Ljubomir Madžar: Zaradu trgovaca spušta samo veća konkurencija

До купца роба поскупи и дo 400 одсто

SLAŽU se potrošači sa guvernerkom Narodne banke Jorgovankom Tabaković, da su trgovačke marže u Srbiji paprene. One se u Srbiji kreću od tri do 80 odsto, u zavisnosti od proizvoda, mada ima i artikala gde razlika između proizvođačke i potrošačke cene ide i do 400 odsto. Pojedini stručnjaci, međutim, tvrde da ćar trgovaca nije baš primamljiv, jer skromna kupovna moć našeg kupca ne bi mogla da podnese velike marže.

Najniže marže imaju najosnovnije namirnice - od tri do 10 odsto, odeća i obuća prosečno 40 odsto. Kod kolica, sedalica i druge opreme za najmlađe, poznatih svetskih brendova - i do 100 odsto, a na luksuzu se zarađuje i više od 400 odsto.

Guvernerka Narodne banke Jorgovanka Tabaković nedavno je izjavila da se jačanje domaće valute nije preselilo na cenovnike, a da razloge treba tražiti u visokim trgovačkim maržama. Da nas trgovci ne štede svojom zaradom veruju i u udruženjima potrošača, ali smatraju da to nije razlog što se ne oseća rast vrednosti domaće valute.

ZAŠTO NE HRLE - AKO su zaista marže kod nas visoke, zašto se strane firme ne polakome i ne dođu ovde da bi zaradile više nego u drugim privredama - pita se Madžar. - Mi bismo u tom slučaju bili eldorado za trgovce. Pohrlili bi kod nas iz drugih krajeva. Da li postoje administrativne prepreke i ekonomsko-političke teškoće za jače angažovanje stranih trgovinskih firmi u našoj zemlji? Suština je da nismo ni mi svojim propisima i politikama olakšali dolazak stranih firmi, što bi dovelo do toga da i ako ima tih visokih marži, to konkurencija sreže.

- Marže jesu velike i negde prelaze i 400 odsto - kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta potrošača. - Kako se trgovcima isplati da tokom specijalnih akcija snize cene i do 50 odsto, a i tada imaju zaradu koliko njihov kolega u Evropi ima i bez sniženja cena. Ipak, ne mogu da se složim da su marže razlog što jak dinar nije smanjio cene. Iza rasta dinara ne stoji jačanje privrede u Srbiji, već više spoljni faktori iz Evrope. Tamošnja inflacija i štampanje para odrazili su se i na kurs naše valute.

Ekonomista Ljubomir Madžar (na slici) kaže da je pravilo da trgovac gleda da zaradi što je moguće više, a to sprečava samo konkurencija:

- Čim ih je više na tržištu koji se grabe za taj udeo u marži, verovatnoća visokih marži se smanjuje i rastu šanse da se u ceni proizvoda prikaže realni nivo troškova prometa.

Žarko Malinović iz sektora za trgovinu Privredne komore Srbije kaže da su trgovačke marže u Srbiji niže nego u regionu i Evropi, jer prosečna kupovna moć ne bi mogla da izdrži velike razlike između proizvođačkih i trgovačkih cena:

- U većini kategorija marže idu od tri do 10 odsto. Najmanje zarade trgovaca su kod prehrambenih proizvoda - kod mleka, mesa, ulja, šećera, brašna, kreću se od tri do pet odsto. Veće marže su kod brendirane robe, koja u malim količinama ulazi u Srbiji. Tu naši trgovci sa tako skromnim nabavkama ne mogu da računaju na povoljne rabate koje imaju velike inostrane kompanije. Marže sigurno nisu razlog zašto se jačanje dinara nije preselilo na cenovnike. Jer, procentualno jačanje dinara nema veliki uticaj na cene. Dodatno je to što se mnoge sirovine plaćaju u evrima, a nije pojeftinilo gorivo, niti struja... Profitna stopa trgovca u Srbiji je oko 3,5 odsto, dok je u industriji oko 6,4 odsto.

Ljubomir Madžar














Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (18)

Pera rogonja

18.11.2017. 21:28

internet kupovina omogucava kupovinu direkno iz fabrike bez marze.mnogi trgovci brendiranih roba ce propasti.ljudi nisu upuceni u internet trhovinu ali mladi ljudi jesu.

Pera bez rogova

19.11.2017. 06:24

@Pera rogonja - Da li ti imas dostavljacku firmu? Da li ozbiljno govoris kad preporucujes kupovinu macke u dzaku, "na nevidjeno". Izvini, mozda gresim, ali ako se nesto moze videti i kupiti u prodavnici, uvek cu tako. A glavna razlika u ceni je placanje dostave, plus treba da cucis kod kuce ceo dan da te dostava ne promasi.

Mabus

21.11.2017. 01:03

@Pera rogonja - Nema tu mačke u džaku ako si dobro informisan i kupuješ od pravog prodavca.Oni koji kupuju godinama tako, to i znaju. Neznanje i stalna preokupacija teorijama zavere su glavna prepreka razvoju ove zemlje.

Aleksa

18.11.2017. 23:13

kojih 10% na osnivne??? fali vam jedna nula... igrom slucaja sam magacioner i na recimo jogurt i mleko marza je oko 100%

Francesco

18.11.2017. 23:41

Politiku na-silu-Beograđana koja glasi "lezi lebe da te jedem dok mi 20 hektara dedovine zvrji neuzorano u Maskarama" treba drakonski naplatiti. Što se mene lično tiče, ja bio trgovcima na Zelenjaku dao odrešene ruke da cene pumpaju u nebesa ako ima potražnje, ima je. Ako Beograd hoće ruku pod ruku sa evropskim i svetskim metropolama, mora da bude bezobrazno skup i time eliminiše boraniju koja se iz pasjaluka dotaljigala u veliki grad, skapava od gladi ali na fejsu mu piše "lives in Belgrade".

Ganedra

18.11.2017. 23:56

Marze su velike i tacka. Pogotovo garderoba i sportska oprema, 200% u proseku. Letos nase mleko Kravica jeftinije u CG nego kod nas. Kako i zasto to, to treba ispitati?

Dragan

19.11.2017. 06:29

Da li su SIGURNO samo zli trgovci krivi? Konstantno se povecavaju troskovi poslovanja, porezi, takse, sve zivo. A novine sijaju od zadovoljstva, "Dinar opet ojacao". Meni vise lici da to jacanje dolazi od toga sto je privreda otprilike zamrla, a da glavna potraznja za dinarima potice od prodaje ranije ustedjenih eura, da bi se nekako sastavio kraj s krajem.

Neupućen

19.11.2017. 10:06

Da možda dinar nije ojačao zbog evra zarađenog u toj EU.,koji donose mladi robovi, zarađujući 500-600e na mesečnom nivou.

Ljiljana K.

19.11.2017. 12:13

Još su stari Grci imali jednog boga za trgovce i lopove. Pošto je ceo sistem lopovski, samo veći lopov može da pobedi manjeg. A oba lopova sede narodu na grbači. Kako drugačije objasniti popuste od 10% do 70%?Selo smo zatrli, uništili privredu, a sada pokušavamo da od ničega stvorimo nešto. U fizici je to nemoguće. Zato se ono malo što ovo društvo ima otima na sve načine.

Драган

19.11.2017. 14:29

Пиво од истог произвођача исте запремине у истој амбалажи са истом етикетом више него дупло скупље у Белгији и Луксембургу него овде а царина са ЕУ је укинута пре око 8 година. Немогуће је да су транспортни трошкови једнаки трошковима производње као што је немогуће да су плате у продавницама у Белгији и Луксембургу дупло мање од плата продаваца у Србији. Једино логично објашњење је да су овде вишеструко веће акцизе и трговачке марже. Пљачкају нас и држава и трговци.

Драган II

19.11.2017. 18:04

@Драган - Хтео сам да напишем да је исто пиво дупло скупље у Србији него и Белгији и Луксембургу а не обратно. Видим по оценама коментара да су људи схватили шта сам хтео да кажем. Пиво не могу да уносим у авион али увек када се враћам са службеног пута носим оданде чоколаду. Много је квалитетнија и повољнија од овог ђубрета у нашим продавницама.

penzionervolonter

19.11.2017. 16:16

Glavna poluga srpske pumpe za napumpavanje cena je kurs . Prvo se dinar bez ekonomskog razloga jača , za to vreme cene stoje u mestu . Onda dinar počinje da pada , a cene odmah počinju da rastu . Što se dešavalo više puta od 2002 g. U zadnje vreme pumpa se pokvarila pa cene rastu i kad dinar jača .Cene rastu i u dinarima i evrima , a naši džepovi sve prazniji !

Какав бре курс?

19.11.2017. 18:11

@penzionervolonter - Нема овде курс никакве везе. Када поредим цене овде и у иностранству поредим их у еврима. 5 евра је 5 евра и у Србији и у Немачкој и у Холандији. Ако исти увозни артикал овде кошта 10 евра а негде у инострнатву 18, потпуно је небитан динар. Да би поређење имало било каквог смисла мора да се цена изражава у истој валути на истом производу од истог произвођача и у истој години. Поредити цену пиринча у Румунији у лејима 1953 године са ценом Филипс телевизора у Турској у лирама 2009. нема смисла.

penzionervolonter

19.11.2017. 23:18

@penzionervolonter - Niste pročitali ni tekst niti moj komentar kako valja , a komentarišete . Pročitajte pažljivo i jedno i drugo i biće vam jasno .

Sale

20.11.2017. 09:47

Jedino resenje je administrativno utvrdjivanje marzi, jer bezobzira na konkurenciju trgovci se u Srbiji dogovaraju o cenama.

kikle

20.11.2017. 23:47

Sada kada uleti LIDL svi ovi nasi prevaranti ce morati da pozatvaraju a razlog su ne samo velike marze nego i neumece da distribuciju, skladiscenje i operativne radnje vrsi sa minimalnim troskovima i produktivnom radnom snagom.

Živi bili pa videli

21.11.2017. 09:53

@kikle - nismo mi prva zemlja gde posluje Lidl. To će biti nešto kao Aman, bofl roba sa niskom cenom za sirotinju... ali nikakva konkurencija ozbiljnim trgovcima.

Kikle

21.11.2017. 12:29

@kikle - Ti nisi od LIDL-a video ni sliku a kamoli klrocio unutra da kupio i uvereo se koliko si pogresio u tvojoj izjavi da je LIDL bofl roba. Bofl rubu ti prodaju tvoji zemljaci a ne Nemci. Jeftino i kvalitetno i zato im je godisnji rast prodaje u zapadnoj evropi od 20% do 40% a ostalih lanaca od 2% do 3%. Ne bi me cudilo da si poslodavac neke prehrambene veleprodaje. Zabava je zavrsena prijatenji stize opasna konkurencija, kupujte katance.