Imovinu ima tek svaka treća žena
30. 10. 2017. u 21:02
Republički geodetski zavod stimulativnim merama podstiče rodnu ravnopravnost. Za upis prava svojine nad stanom ili kućom treba izdvojiti 300 dinara. Prosek izvadili vojvođanski gradovi

Shutterstock
TEK svaka treća žena u Srbiji je vlasnica stana, kuće ili poslovnog prostora. Sva ostala imovina upisana je na muškarce. Čak i ovaj procenat od 34 odsto žena vlasnika deluje previsoko kada se statistika raščlani. Taj prosek u suštini vade visoki procenti na severu zemlje, jer je u vojvođanskim gradovima, poput Subotice, u 58 odsto slučajeva uz nepokretnosti upisano žensko ime. Potpuno drugačija situacija je, na primer, u Tutinu, gde lepšem polu pripada svega 13 odsto nekretnina, a u Sjenici ili Prijepolju lepšem polu pripada svega 19 odsto nepokretnosti.
U Republičkom geodetskom zavodu su zbog toga odlučili da posreduju kako bi oba pola imala jednaku šansu za upis prava svojine. Od januara su uveli meru stimulativnog karaktera koja je propisana Pravilnikom o visini takse za pružanje usluga RGZ.
PROČITAJTE JOŠ: Iz Železnica ide još 2.500 radnika
- U pitanju je simbolična taksa u iznosu od 300 dinara za upis zajedničke svojine i susvojine bračnih drugova i vanbračnih partnera - objašnjava Vasilija Živanović, pravnica u RGZ. - Podjednako su se raspitivali pripadnici oba pola i to bi se moglo tretirati kao buđenje svesti. Nismo podsticali samo dame, već i muškarce, jer je u nekim opštinama i njima potrebna "pomoć". Gledali smo na ovu meru kao na podsticaj za rodnu ravnopravnost. U Vojvodini je visok procenat žena vlasnica nepokretnosti, a to se može protumačiti i time što je bilo više projekata za koje su mogle dobiti sredstva ukoliko imaju poljoprivredno gazdinstvo na svoje ime. Zato država treba da podstiče takve programe.
Naša sagovornica kaže da se žene najčešće odriču svojih naslednih prava u korist muških srodnika, a ta pojava je naročito izražena u seoskim sredinama.
- Svedoci smo da bez obzira na to što živimo u savremenom društvu, običajno pravo kod nas igra veliku ulogu - priča Živanovićeva. - Žene se retko prihvataju nasledstva i treba menjati tu svest. Ne treba tako lako da se odriču svog prava, kao ni mogućnosti da budu kupci.
Veća dostupnost kredita, jači glas u kućnom odlučivanju i smanjenje nasilja u porodici su neke od ključnih stvari koje RGZ nastoji da postigne u okviru svoje nadležnosti.
PROČITAJTE JOŠ: Knežević: "Galenika" će duplirati broj zaposlenih
PRODAJA BEZ PARTNEROVOG ZNANjA
DA pitanje vlasništva nije tako bezazleno, svedoče i primeri iz prakse. Ukoliko je samo jedan supružnik upisan kao vlasnik, on može, bez saglasnosti i znanja drugog, da proda stan. To se neretko dešava u situacijama kada partneri nisu u dobrim odnosima ili su pred razvodom.
- Ima dosta zloupotreba na tom polju. Praksa je pokazala da žene koje imaju jaka imovinska prava imaju tri i po puta veće prihode i osam puta manju šansu da budu žrtve nasilja - objašnjava Živanovićeva.
Direkt gde treba
30.10.2017. 22:03
Jadne zene, zaplakacu....
Ja sam kuću prepisao na ženu. I kuću i zemlju na kojoj je. I šta sad? Ne vidim problem u tome. Kao ni u obrnutoj situaciji. Sve što u braku stvore, supružnici jednako dele. Dokle više ovakvih pretencioznih tekstova koji stvaraju sliku o tome da je situacija sa pravima žena gora nego što jeste?! Plitko i senzacionalistički, kao i sve u ovoj zemlji.
Ja ne mogu da prodam kucu bez supruginog pristanka koja mora da da pisanu izjavu kod notara.Nece ni jedan notar da overi bez njenog pristanka jel je ugovor nistav.I kada se vodi na jednog , smatra se po zakonu da se vodi na oboje ako je kupljeno u braku.Ovde je caka da se po Zivanovicki zna cijeje sta da lakse kuca ode na dobos.Kada se bracni drugovi oboje upisu u katastar onda je izvrsena deoba imovine.Smatra se da je svakom 50%.Samo ih kredit interesuje kao da katastar ima veze sa tim.
Komentari (3)