Raspad države ih odveo u stečaj
05. 11. 2016. u 19:03
Kakva je sudbina "Borelija" i drugih preduzeća čiji su osnivači iz bivših republika SFRJ. Zbog sukcesije nisu mogle da se privatizuju, a pitanje je i da li će se okončati bankrot

Prodavnica fabrike "Boreli"
NEREŠENA pitanja sukcesije sa bivšim jugoslovenskim republikama ih je osudilo na večiti status "društvenih" preduzeća bez šanse da se privatizuju. I baš zato su dočekala - stečaj. Sporno pitanje imovine, komplikuje i samo gašenje nekadašnjih giganata. U Srbiji je do nedavno poslovalo stotinak firmi koje su zapravo delovi kompanija iz biših republika. "Boreli", srpski naslednik vukovarskog "Borova", završio je u bankrotu, ali ostaje pitanje šta će biti sa njegovim prodavnicama i objektima. Ovim stopama verovatno će i ostali.
- Zbog nerešene imovine nikada nije raspisan javni poziv i nismo mogli da se privatizujemo - kaže Zorka Crnogorac, nekadašnji direktor "Borelija". - Ostali smo društveno preduzeće, a ta vrsta imovine je morala da nestane do kraja prošle godine. Za nas nije bilo rešenja. Nije prihvaćen ni unapred pripremljen plan reorganizacije. Mi smo radili do pre nekoliko dana. U prodavnicama je radilo 84 radnika i 180 u proizvodnji. Imamo dogovorene poslove i svi se nadaju da će imovina biti izdata, a sa njom i proizvodnja. Nadamo se da ćemo tako nastaviti rad.
Od nadležnih nismo uspeli da saznamo da li će se zaista imovina izdati u zakup. Baš ni koliko je preduzeća u sličnoj situaciji.
- Samim proglašenjem bankrotstva zadatak stečajnog upravnika je da u najkraćem roku i što većem iznosu unovči imovinu u cilju namirenja poverilaca, između ostalih i radnika - čuli smo iz Ministarstva privrede. - Ovde se radi o preduzeću iz sukcesije, pa će postupak unovčenja najverovatnije ići teže.
Imovina bivših republika ne može na prodaju zbog Soprazuma o sukcesiji (Ankesa G). Ko je bio vlasnik konkretnih firmi i poslovnog prostora na dan 31. decembra 1990. godine, trebalo bi da je i današanji vlasnik istih preduzeća, predviđa ovaj propis, čiji su potpisnici sve nekadašnje jugoslovenske republike. Problem je što je vraćanje vlasništva građanima i preduzećima u praksi teško izvodljivo.
Da bi Srbija zakonski "priznala" da je neko preduzeće, poput "Borelija" hrvatsko vlasništvo, zahteva se da postoji reciprocitet u primeni Aneksa G, tj. da i Hrvatska priznaje to pravo srpskim preduzećima.
- Prema informacijama kojima raspolažemo reciprocitet u primeni Aneksa G nije uspostavljen sa Hrvatskom - rečeno je "Novostima" u Ministarstvu privrede. - Kada je u pitanju Slovenija, ona je stavila van snage propise kojima je imovina srpskih preduzeća blokirana. Preduzeća iz Srbije su upućena da u sudskom postupku ostvare svoja prava. Zauzet je stav da sa Slovenijom postoji reciprocitet u primeni Aneksa G. Bilateralni sporazum o sprovođenju Aneksa G nije zaključen sa Bosnom i Hercegovinom. Oni su doneli Odluku o sprovođenju Aneksa G, ali ne raspolažemo informacijom o njenom sprovođenju.
MALA IMOVINA
"BORELI" je u stečaju od jula ove godine. Ova firma je nesporni vlasnik magacina u Somboru i nekoliko prodavnica - u Somboru, na Ubu i u Sokobanji. Preostalih 40 prodavnica, u kojima su godinama prodavali obuću, vlasništvo je bivših republika.