MMF: Razmislite o dodatnom smanjenju troškova za isplatu penzija
03. 09. 2016. u 11:54
Međunarodni monetarni fond preporučio je Srbiji da razmisli o dodatnim merama smanjenja troškova koji se iz budžeta izdvajaju za penzije

Međunarodni monetarni fond (MMF) preporučio je Srbiji da razmisli o dodatnim merama smanjenja troškova koji se iz budžeta izdvajaju za penzije.
Prema dokumentu koji je, prilikom revizije aranžmana sa Srbijom, razmotrio Bord direktora MMF, postoji nekoliko kratkoročnih mera koje mogu uticati na održivost penzionog sistema u Srbiji.
U dokumentu u koji je FoNet imao uvid, MMF konstatuje da su izdvajanja iz budžeta za penzije među najvećim u Evropi.
Uprkos reformama koje su sprovedene, zamrzavanju indeksacije penzija, a zatim i progresivnim smanjivanjem, davanja za penzije su u 2015. godini činile 12,3 odto bruto domaćeg proizvoda Srbije. Targetirani cilj je da trošak za penzije bude 11 odsto BDP, kaže se u dokumentu MMF.
Fond podseća i da je penzijski fond i dalje u vrlo visokom deficitu od čak 5,3 odsto BDP. Ono što, smatraju stručnjaci Fonda, dodatno brine su nepovoljne demografske projekcije.
Računa se da će starih u Srbiji 2036 godine biti čak 12 odsto više nego danas.
U tom smislu, mora se obratiti pažnja na mnoge neefikasnosti postojećeg penzionog sistema. Postoji prostor za uštede u postojećem penzionom sistemu. Pre svega, PIO fond upravlja sistemom dodataka za negu i pomoć namenjenu penzionerima, za šta se izdvaja 0,4 odsto BDP godišnje.
Prema oceni MMF, značajne uštede se tu mogu postići uvođenjem cenzusa i adekvatnom kontrolom. Pored toga, isplata poljoprivrednih penzija može da se poboljša ponovnim uvođenjem veze sa ispunjavanjem uslova za
ostvarivanje poljoprivrednih subvencija.
Takođe, PIO fond treba da nastavi sa kontrolom uslova pod kojima su dodeljivane invalidske penzije, navodi se u dokumentu MMF.
Osim toga, Fond poziva vlasti u Beogradu da obezbede dugoročnu održivost penzionog sistema kroz eliminisanje dodatnih olakšica za penzionisanje žena, ali i da preispita spisak zanimanja kojima se priznaje pravo na beneficirani radni staž, uključujući i policiju.
Stručnjaci Fonda veruju da je potrebno da sve ovo prati i sveobuhvatna reorganizacija socijalnih programa, koji bi omogućili efikasnije programe socijalne zaštite.
мрсимуд
03.09.2016. 12:33
Пензија није трошак државе, него стечено загарантовано имовинско право индивидуе у систему или друштву у којем обитава. Не измишљајте те термине "Трошак". То што БДП "Расте" за сиромшних 0,5% није проблем пензионера. Србија мора да има раст двоцифрен 12-13 % па да се сврста у озбиљнији раст. Да нам није ових дознака из иностранства од наших рођака око 4 милијарде€, ми би изумрли од глади. Маните се више хвлисања растом и показивања графикона, а мало по мало нам завлачите руку у онај други џеп.
@мрсимуд - Sjajno. Jos mi samo objasni sta ce biti sa "stecenim zagarantovanim pravom individue" kada se procenat penzionera udvostruci u odnosu na radno aktivno stanovnistvo. Verovatno si nacuo nesto o tome da udeo penzionera u ukupnoj populaciji raste.
@мрсимуд - Нипошто драги господине. Расте број пензионера јер активна радна супстанце бежи главом без обзира од плата које су неподношљиво мале 180€, а цене и регулативе ЕУ. Странци купе профит и одлазе и извлаче тај исти профит, радна снага скоро за "Џ". Не само то бежи нам и стручњаци у инос. Све ово опет повлачи и пад наталитета, јер та деца ће "Тамо далеко" учити немачки, шведски, енглески. Удео пензионера пада у популацији, уколико способа држава уопшљава своје грађане, али свакако не као робове 180€.
@мрсимуд - Vi, očigledno, nikad niste radili. Radim 25 godina i svakog meseca mi se izdvaja ( prikazano je lepo na platnom listiću), pored naknade za nezaposlene (eto i njih plaćam), za zdravstvenu zaštitu i za penziono. Prema tome, kada se završi moj radni vek, očekujem da mi se da to što sam izdvajala dok sam radila. Na žalost, mnogi ceo radni vek izdvajaju pa u penziji budu 1 mesec ( moj otac). Eto priliva za one koji su večni penzioneri.
Neverovatna je cifra invalidskih penzionera i cifra osoba koji primaju tudju pomoć i negu,kada bi se tu uveo red izdaci drzave bi bili znatno manji.
Komentari (11)