I nove takse guše privredu
12. 03. 2014. u 21:15
U protekle dve godine, umesto smanjenja opterećenja, uvedeno devet novih dažbina. Ne vredi da ukinemo 500 nameta, ako ne popravimo sistem - tvrde u NALED-u
SRPSKU privredu opterećuju 384 neporeska nameta, od kojih su dve trećine, odnosno 247 parafiskalni, što znači da za njih od države ne dobijaju nikakvu uslugu. Dragan Spirić, stručni saradnik Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj na tribini ove organizacije i USAID-a u sredu je ukazao da je, uprkos najavama Vlade da će se sprovesti poresko rasterećenje privrede, u protekle dve godine uvedeno još devet novih nameta. Te dažbine su uvedene u okviru zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, plovidbi i lukama, robnim rezervama i na tržištu kapitala.
Spirić je podsetio da je prvi registar parafiskalnih nameta NALED napravio 2011. godine i od tada je popisano 455 neporeskih dažbina, od kojih su mnoge ukinute, ali se veliki broj i dalje primenjuje.
- Toliko veliki broj parafiskalnih nameta opterećuje rad privrede - upozorila je Jelena Bojović, direktor tima za regulatornu reformu NALED.
- Ne vredi da ukinemo ni 500 nameta, ako ne popravimo sistem, koji će sprečiti samovoljno uvođenje novih. Kao primer je taksa za korišćenje obala, koju su lokalne samouprave ukinule, ali ih je onda uvela jedna agencija. Često se takse uvode samo na osnovu odluke upravnog odbora. Zato predlažemo uvođenje jedinstvenog registra u Ministarstvu finansija, koji bi postao zvaničan, tako da sve takse koje nisu u njemu ne bi smele ni biti naplaćene.
Prema podacima Uprave za Trezor, budžetski prihodi od 20 najznačajnijih neporeskih nameta, u 2013. su iznosile nešto više od 81 milijarde dinara.
Privrednici ističu da nakon ukidanja 138 taksa i naknada u 2012. plaćaju isti ili viši iznos za parafiskalne namete. I malim i velikim preduzećima komunalne takse prave najveće poteškoće u poslovanju. Za velike kompanije najproblematičnija je firmarina, a za preduzetnike i male firme taksa za registraciju vozila i naknade u oblasti ekologije.
ZAKON DONOSI PROMENE
Pomoćnik ministra finansija Irina Stevanović Gavrilović je rekla da je izmenama Zakona o budžetskom sistemu uređen sistem javnih naknada koje se trenutno primenjuju. Ona je najavila da tek predstoji ozbiljan posao na radnoj verziji zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara, a planirano je da se sve takse objedine i da se predvidi iznos javnih naknada.
neba
12.03.2014. 23:58
Pa kada u drzavi postoji par stotina Agencija i slicnih koji sluze samo za udomljavanje partijskih kadrova... Samo ekologiju regulise 1 ministarstvo, 3 agencije i 2 kancelarije, a nikada nismo bili gori sto se tice same ekologije. Naravno, svih 6 instanci naplacuju svoje usluge kroz takse, naknade...
Naprednjaci su bili napredni u nametanju novih taksi.
Šta je tu čudno ? Od 1 700 000 zaposlenih , 800 000 ih ima u javnom sektoru , plus pezoneri ,socijala i ostalo . Država umesto da podstiče proizvodnju ,ona seče granu na kojoj sedi !
@zika - Ziko@, Nasa Srbija je to, tamo ljudi absolutno sve znaju zato nisu u stanju nista novo da nauce (vec sve znaju) a birokratija je uvek bila 10 puta veca nego sto je potrebno. :)
Nisu politicari Srbije a ni ekonomisti u stanju da shvate jednu jednostavnu istinu. Sto su takse vece drzavni prihodi su manji. Jeste kontraintuotivno ali je istina. Kada su takse nize drzavni prihodi rastu jel ce biti vise proizvodnje i vise ljudi ce zaradjivati plate.
Komentari (3)