Zajme kupcu za kvadrate

T. Spalević

11. 01. 2014. u 21:07

Beskamatne pozajmice Građevinske direkcije Srbije trebalo bi ove godine da povećaju prodaju nekretnina. U naselju Stepa Stepanović još oko 650 stanova čeka nove vlasnike

Građevinska industrijska komora pozdravlja odluku Građevinske direkcije Srbije da kupcima kvadrata omogući beskamatnu pozajmicu do 9,1 odsto vrednosti nekretnine. I drugim investitorima predlažu da osmisle način kako da privuku kupce. U agencijama za promet nepokretnostima ističu, međutim, da postoji i bolje rešenje, koje će se i najviše svideti budućim vlasnicima, a to je da - investitori pre svega snize cenu kvadrata.

- Za potencijalne kupce, koji nemaju dovoljno novca za obavezno učešće za stambene kredite u iznosu od 20 odsto, odluka Direkcije o beskamatnoj pozajmici je dobra stvar - ističe Goran Rodić, potpredsednik Građevinske komore. - To je dobro i za Direkciju jer će prodati kvadrate koji su joj preostali. Ovo je jedan od načina kako da se pospeši prodaja već izgrađenih kvadrata. Od prodaje tih stanova Direkcija će završiti infrastrukturu i prateće objekte u naselju Stepa Stepanović, a deo novca koji im ostane mogu da ulože u pripremu novih lokacija, što je dobro za građevinsku operativu.

Inače, Građevinska direkcija Srbije donela je odluku da u 2014. kupcima prvog stana koji ostvaraju pravo na povraćaj PDV omogući beskamatnu pozajmicu u iznosu do 9,1 odsto vrednosti nekretnine. U ovoj godini nema subvencionisanih stambenih kredita, a minimalno učešće za komercijalni stambeni zajam iznosi i dalje 20 odsto. Direkcija će tako svojim kupcima sa pozajmicom od 9,1 odsto vrednosti stana omogućiti da uz 10,9 odsto sopstvenih sredstava obezbede potrebno učešće za stambeni kredit.

SUBVENCIJE PODRŠKA GRAĐEVINARIMA - Subvencionisani stambani krediti, koje je država do sada davala kupcima, bili su podrška građevinskoj industriji - navodi Rodić. - Pokretanjem građevinske industrije država je direktno uticala da se poveća punjenje budžeta, da radnici ne ostaju bez posla i ne padaju na teret države. Bez subvencije države, uz ovako slabu kupovnu moć, mnogi će odustati od kupovine stanova. To će se negativno odraziti na građevinsku industriju i moraće da se reducira radna snaga, dobar deo će otići na plaćeno ili neplaćeno odstustvo, a deo će ostati bez posla.

Stopa poreza na dodatu vrednost povećana je sa osam na deset odsto, tako da će maksimalan iznos pozajmice kupcu prvog stana iznositi 9,1 odsto vrednosti nekretnine, odnosno to je maksimalan procenat na koji kupac može ostvariti pravo povraćaja novca iz PDV. Jer, procenat na koji se ostvaruje pravo na povraćaj zavisi od kvadrature stana i broja članova domaćinstva.

Na primer, ako je vrednost nekretnine 80.000 evra, minimalno učešće za komercijalni stambeni kredit je 16.000 evra. Ako kupac od Direkcije uzme pozajmicu od 7.280 evra, ostaje mu da banci da još 8.720 evra. Pozajmicu će vratiti Direkciji kada mu se refundira PDV. Postoji još jedna pogodnost, a to je da kupac dobija mogućnost da putem ove beskamatne pozajmice obezbedi za sebe veću stambenu jedinicu, odnosno da kupi onoliko kvadrata više koliko iznosi pozajmica, jer će ta sredstva vratiti Direkciji iz povraćaja PDV.

Građevinska direkcija Srbije izgradila je u naselju Stepa Stepanović 4.616 stanova, a neprodatih je oko 650. U naselju Dr Ivan Ribar ostalo je za prodaju još sedam stanova velike kvadrature.

- U poslednjih pet godina, od početka krize, promet nekretnina pao je u proseku za 25 do 30 odsto u Srbiji, a u Beogradu za oko 20 odsto - navodi Nedeljko Malinović, vlasnik agencije „Legat“. - Odluka države da nema više subvencionisanih stambenih kredita povećaće taj pad. Jedina nada za poboljšanje situacije na tržištu nekretnina jeste da obećane investicije zaista uđu u Srbiju. A što se tiče Građevinske direkcije Srbije, bolje je da snizi cenu kvadrata jer je 1.290 evra previše za tu lokaciju. I Narodna banka Srbije bi trebalo da preispita odluku o obaveznom učešću od 20 odsto i da taj iznos ili prepolovi ili pretoči u rate za otplatu kredita. Teško je da podstanari imaju toliki novac u ušteđevini, a kroz rate će lakše da plaćaju. I banke treba da preispitaju svoje odluke o kamatama, jer bi na većem prometu više zaradile.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (7)

Mis_Pigi

12.01.2014. 07:05

грађанин из унутрашњости ако хоће гајбу у БГ, треба у омањем градићу где живи да прода бар 2-3 стана да би у престолници купио један??

Nela

18.09.2014. 05:07

@Mis_Pigi - Kada sam prije 4 godine se mislila gdje da kupim stan Beograd ili Las Vegas gdje zivim, odlucila sam se za Las Vegas jer je stan od 74 m2 kostao oko 51.000 dolara. U to vrijeme takav isti stan nisam mogla kupiti ni za 120.000 EU u Beogradu, mozda i vise zavisi od lokacije.Pitam se sobzirom na primanja tamo i ovamo, kako su cijene stanova toliko visoke i ko moze da ih kupi.Sad su i ovdje cijene skocile, ali su znatno manje nego u Beogradu.

SMOKI

12.01.2014. 09:52

Narod olako ulece u stambene kredite. Jasno je da mladi ljudi bez stana jako tesko zasnivaju porodicu i krecu u zivot ali to nije nista novo. Novo je samo to sto svi hocemo za kratko vreme da steknemo stvari za koje nismo finansijski mocni.Krediti su toliko nepovoljni i skupi da bi nam bilo mnogo pametnije putovanje iz oceve kuce u selu do radnog mesta dok ne steknemo mogucnost kupovine. Naravno srecnicima koji to imaju. Ostali ce biti "ODRANI" kamatama. Za jedan stan platice dva.

MileKontras

12.01.2014. 14:23

@SMOKI - Mislim da si u zabludi, i u evro zoni postoji inflacija, tako da na rok od 30 godina novac gubi svoju vrednost. Nije ista vrednost 100,000 dolara pre 30 godina i sada.

zoran2

13.01.2014. 18:00

@SMOKI - @milekontras- u pravu si Mile, pre 30 godina si za te pare mogao kupiti oko 200 spektruma....ako se secas spektruma....ilil drugacije to je bilo oko 270000 DEM ako me secanje dobro služi...moglo je najmanje 100 četvoročlanih porodica bez problema letovati 21 dan u grčkoj na moru u nekom jeftinijem apartmanu sa sve putovanjem soppstvenim kolima...

Zoran

12.01.2014. 10:01

Da kupim stan u novom naselju gde je prozor susedne zgrade udaljen 10 metara? Nikada...

kamata veca od inflacije

13.01.2014. 02:09

@MileKontras Posle 30 godina sa aktualnim kamatama iznos koji se vraca banci je blizu 300 000 (kamate 200000 i glavnica 100000). Sigurno ce inflacija nesto obezvrediti ali ne dovoljno da utesi duznika a razocara banku.