Čip je naša nafta
09. 11. 2013. u 21:18
Informatička industrija jedna od najperspektivnijih delatnosti i u Srbiji. U budžetu četiri milijarde dinara za podršku inovacijama
SRPSKU informatičku industriju čini oko 1.700 firmi, koje zapošljavaju više od 15.000 radnika i lane su ostvarile prihod veći od 1,3 milijardi evra. Ove brojke mogle bi biti i značajno veće, jer globalna IT industrija u svetu beleži za oko 60 odsto brži rast u poređenju sa ostatkom privrede, pa zato mnogi baš ovu delatnost vide kao jednu od najperspektivnijih i u Srbiji.
Ministar privrede Saša Radulović kaže da je država odlučna da pomogne razvoj IT industrije, a da će naredne godine, šansu da razviju biznis dobiti i početnici i male firme.
- U budžetu za narednu godinu su četiri milijarde dinara predviđene za kapitalne fondove za podršku inovacijama, posebno za informacione tehnologije - kaže Radulović. - Država će koinvestirati u osnivanju firmi, tako što će uložiti od 20 do 40 odsto kapitala, u zavisnosti od investicije privatnika. Smatramo da je ovo dobar model, jer ako privatnici budu brinuli o svom kapitalu, brinuće i o državnim parama.
Niko ne spori veliki potencijal ove delatnosti u srpskoj privredi, ali da ne bi ostalo samo na tome potrebno je još mnogo da učimo, da uskladimo naše propise sa evropskim i da suzbijemo nelojalnu konkurenciju. To smatraju menadžeri, vlasnici i direktori više od 200 preduzeća iz IT sektora koji su učestvovali u istraživanju Unije poslodavaca Srbije o stanju u oblasti u kojoj posluju.
Čelnici ovih privrednih društava kažu da imaju određene proizvode ili usluge za plasman na druga tržišta, ali za to nemaju dovoljno snage niti finansijskih sredstava.
- Zakoni koji uređuju elektronsko poslovanje u Srbiji, spoljnu trgovinu i devizno poslovanje značajno komplikuju i onemogućavaju prodaju proizvoda iz Srbije u drugim zemljama sveta - kaže Dragoljub Rajić, predsednik Unije poslodavaca Srbije. - Za nastup u inostranstvu se nema dovoljno sredstava niti kvalitetnih ljudskih resursa, a prodavati iz Srbije u inostranstvu je teško zbog administrativnih barijera. Potrebno je rasterećenjem poslovanja i stimulativnim merama delovati da što više mladih ljudi sa sopstvenom inicijativom osnuje svoje firme u ovom sektoru, a onima sa već oprobanim i kreiranim proizvodima i uslugama treba pomoći u pronalaženju strateških partnera za unapređenje i plasman proizvoda u inostranstvu.
Srpska kompanija „Bitgir vajrles dizajn servisiz“, koja se bavi elektronikom, najbolji je primer uspešnog poslovanja u IT sektoru. Ova firma zauzela je drugo mesto na rang-listi najbrže rastućih kompanija u centralnoj Evropi. Za pet godina rast prihoda je uvećala skoro 20 puta! To je ujedno i najbolji plasman koji je jedna srpska kompanija zauzela od kad se ovaj konkurs realizuje u našoj zemlji.
„Bitgir“ pruža usluge visokotehnološkog razvoja u oblasti elektronike, digitalne obrade signala i digitalnih telekomunikacija, a 95 odsto prihoda ostvaruje na tržištima SAD i Evropske unije.
- Drago nam je što smo inovacijama u oblasti elektronike uspeli da ostvarimo kontinutet rasta u doba kada internet i mobilne tehnologije dominiraju - kaže Dejan Dramićanin, direktor kompanije. - Posebno nam je važno i što na pozitivan način promovišemo Srbiju kao destinaciju gde se inovacijama u tehnologiji pristupa ozbiljno.
Postavljanje temelja za izgradnju fabrike čipova, koja je najavljena kao potencijalna investicija kompanije „Mubadala“ Ujedinjenih Arapskih Emirata, značilo bi i upošljavanje minimum 1.000 radnika. I ovaj ulagač, međutim, kao osnovnu zamerku ističe nedostatak kadra u IT sektoru u Srbiji.
U Udruženju informatičke delatnosti Privredne komore Srbije kažu da u našoj zemlji ima svega oko 5.000 IT stručnjaka i da to nije dovoljno za razvoj ove delatnosti.
- Država i univerziteti bi trebalo da naprave stratešku saradnju i da povećaju kvote za upis IT stručnjaka - navode u PKS. - Neophodno je i da se njima poboljšaju uslovi rada u Srbiji, jer su toliko cenjeni u inostranstvu da naši studenti već u trećoj i četvrtoj godini odlaze tamo zbog boljih uslova rada.
Ing
09.11.2013. 22:24
@ - Specijalista informatike i racunarstva u drzavnim sam jaslama radio sam u nekoliko privatnih firmi daleko Im lepa kuca. Samo preko bi zapalio pod mojim uslovima!
Kad fabrika čipova bude u srpskom vlasništvu a tržište zagarantovano, tada će i o arapskim "fabrikama" u Srbiji moći da se priča kao o srpskom zlatu.
Brojka od 1.3 mlrd evra izvoza srpskih IT firmi je krajnje upitna. Sta se tu podrazumeva pod izvoz? Jel i Microsoftove licence, preprodaja i slicno? Onda bi bilo realnije uzeti razliku izmedju uvoza i izvoza. Sto se tice Vucicevih chipova, prvo skoci, pa reci hop. Bilo je tu vec svega, iz UAR i 3 mlrd evra kredita i navodnjavanje Vojvodine.... ali je ostalo u fazi virtualnog. Ova vlada samo sto je uspela je da povisi dug Srbije na 26 mlrd evra ili 83% GDP
Meni je prosto nevorovatno kako se čipova neko ranije nije setio.
Nadovezao bih se na DejanaBg, ocito blizak ovoj temi. Da bi imali ovakav nasliv morate da proizvodite masine za pravljenje cipova. A da bi proizvodili te masine morate da imate masine za proivodnju metala, plastike, ulja... najvise tehnologije. O nasoj strucnosti i iskustvu ne bih sada.Nas najveci domet je da neko donese kompletne masine, zaposli jeftinu radnu snagu, i kada mu se vise ne dopada, pokupi masine za mesec dana.
Komentari (13)