Čip je naša nafta

Z. Radović

09. 11. 2013. u 21:18

Informatička industrija jedna od najperspektivnijih delatnosti i u Srbiji. U budžetu četiri milijarde dinara za podršku inovacijama

SRPSKU informatičku industriju čini oko 1.700 firmi, koje zapošljavaju više od 15.000 radnika i lane su ostvarile prihod veći od 1,3 milijardi evra. Ove brojke mogle bi biti i značajno veće, jer globalna IT industrija u svetu beleži za oko 60 odsto brži rast u poređenju sa ostatkom privrede, pa zato mnogi baš ovu delatnost vide kao jednu od najperspektivnijih i u Srbiji.

Ministar privrede Saša Radulović kaže da je država odlučna da pomogne razvoj IT industrije, a da će naredne godine, šansu da razviju biznis dobiti i početnici i male firme.

- U budžetu za narednu godinu su četiri milijarde dinara predviđene za kapitalne fondove za podršku inovacijama, posebno za informacione tehnologije - kaže Radulović. - Država će koinvestirati u osnivanju firmi, tako što će uložiti od 20 do 40 odsto kapitala, u zavisnosti od investicije privatnika. Smatramo da je ovo dobar model, jer ako privatnici budu brinuli o svom kapitalu, brinuće i o državnim parama.

Niko ne spori veliki potencijal ove delatnosti u srpskoj privredi, ali da ne bi ostalo samo na tome potrebno je još mnogo da učimo, da uskladimo naše propise sa evropskim i da suzbijemo nelojalnu konkurenciju. To smatraju menadžeri, vlasnici i direktori više od 200 preduzeća iz IT sektora koji su učestvovali u istraživanju Unije poslodavaca Srbije o stanju u oblasti u kojoj posluju.

OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE DIREKTORI firmi koje se bave informacionim tehnologijama smatraju da obrazovni sistem mora biti daleko kvalitetniji - kaže Dragoljub Rajić. - Kao najveću primedbu na one koji dolaze sa diplomama fakulteta, navode nedovoljan rad u praksi, odnosno samo teorijsko znanje. Poslodavci naglašavaju i da bez stalnog usavršavanja menadžera i zaposlenih i kreiranja kvalitetnijeg menadžerskog kadra ne može biti značajnijeg razvoja u delatnostima u kojima rade.

Čelnici ovih privrednih društava kažu da imaju određene proizvode ili usluge za plasman na druga tržišta, ali za to nemaju dovoljno snage niti finansijskih sredstava.

- Zakoni koji uređuju elektronsko poslovanje u Srbiji, spoljnu trgovinu i devizno poslovanje značajno komplikuju i onemogućavaju prodaju proizvoda iz Srbije u drugim zemljama sveta - kaže Dragoljub Rajić, predsednik Unije poslodavaca Srbije. - Za nastup u inostranstvu se nema dovoljno sredstava niti kvalitetnih ljudskih resursa, a prodavati iz Srbije u inostranstvu je teško zbog administrativnih barijera. Potrebno je rasterećenjem poslovanja i stimulativnim merama delovati da što više mladih ljudi sa sopstvenom inicijativom osnuje svoje firme u ovom sektoru, a onima sa već oprobanim i kreiranim proizvodima i uslugama treba pomoći u pronalaženju strateških partnera za unapređenje i plasman proizvoda u inostranstvu.

Srpska kompanija „Bitgir vajrles dizajn servisiz“, koja se bavi elektronikom, najbolji je primer uspešnog poslovanja u IT sektoru. Ova firma zauzela je drugo mesto na rang-listi najbrže rastućih kompanija u centralnoj Evropi. Za pet godina rast prihoda je uvećala skoro 20 puta! To je ujedno i najbolji plasman koji je jedna srpska kompanija zauzela od kad se ovaj konkurs realizuje u našoj zemlji.

Bitgir“ pruža usluge visokotehnološkog razvoja u oblasti elektronike, digitalne obrade signala i digitalnih telekomunikacija, a 95 odsto prihoda ostvaruje na tržištima SAD i Evropske unije.

STRANCI GAZDE DO 2005. godine, ubedljivo najveći broj IT preduzeća je bio u domaćem privatnom vlasništvu. Danas, prema poreklu osnivača, sve je više IT firmi koje osnivaju stranci. Među najvećih 100 IT preduzeća, trećina je u stranom vlasništvu.

- Drago nam je što smo inovacijama u oblasti elektronike uspeli da ostvarimo kontinutet rasta u doba kada internet i mobilne tehnologije dominiraju - kaže Dejan Dramićanin, direktor kompanije. - Posebno nam je važno i što na pozitivan način promovišemo Srbiju kao destinaciju gde se inovacijama u tehnologiji pristupa ozbiljno.

Postavljanje temelja za izgradnju fabrike čipova, koja je najavljena kao potencijalna investicija kompanije „Mubadala“ Ujedinjenih Arapskih Emirata, značilo bi i upošljavanje minimum 1.000 radnika. I ovaj ulagač, međutim, kao osnovnu zamerku ističe nedostatak kadra u IT sektoru u Srbiji.

U Udruženju informatičke delatnosti Privredne komore Srbije kažu da u našoj zemlji ima svega oko 5.000 IT stručnjaka i da to nije dovoljno za razvoj ove delatnosti.

- Država i univerziteti bi trebalo da naprave stratešku saradnju i da povećaju kvote za upis IT stručnjaka - navode u PKS. - Neophodno je i da se njima poboljšaju uslovi rada u Srbiji, jer su toliko cenjeni u inostranstvu da naši studenti već u trećoj i četvrtoj godini odlaze tamo zbog boljih uslova rada.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (13)

Ing

09.11.2013. 22:24

@ - Specijalista informatike i racunarstva u drzavnim sam jaslama radio sam u nekoliko privatnih firmi daleko Im lepa kuca. Samo preko bi zapalio pod mojim uslovima!

DejanBg

10.11.2013. 00:03

Kad fabrika čipova bude u srpskom vlasništvu a tržište zagarantovano, tada će i o arapskim "fabrikama" u Srbiji moći da se priča kao o srpskom zlatu.

Krle

10.11.2013. 00:47

Brojka od 1.3 mlrd evra izvoza srpskih IT firmi je krajnje upitna. Sta se tu podrazumeva pod izvoz? Jel i Microsoftove licence, preprodaja i slicno? Onda bi bilo realnije uzeti razliku izmedju uvoza i izvoza. Sto se tice Vucicevih chipova, prvo skoci, pa reci hop. Bilo je tu vec svega, iz UAR i 3 mlrd evra kredita i navodnjavanje Vojvodine.... ali je ostalo u fazi virtualnog. Ova vlada samo sto je uspela je da povisi dug Srbije na 26 mlrd evra ili 83% GDP

folirant

10.11.2013. 09:41

Nadovezao bih se na DejanaBg, ocito blizak ovoj temi. Da bi imali ovakav nasliv morate da proizvodite masine za pravljenje cipova. A da bi proizvodili te masine morate da imate masine za proivodnju metala, plastike, ulja... najvise tehnologije. O nasoj strucnosti i iskustvu ne bih sada.Nas najveci domet je da neko donese kompletne masine, zaposli jeftinu radnu snagu, i kada mu se vise ne dopada, pokupi masine za mesec dana.

serbind

04.01.2014. 15:43

@folirant - Tako se i radi.Proizvodjaci cipova ne proizvode masine za njih.Masine se kupuju i uvoze od "vendora",najvise iz Amerike,Japana,Nemacke,Holandije. koji zajedno sa masinom isporucuju i inzinjere da odrzavaju iste do isteka garantnog roka,2-3 godine,zavisno.To je visoka tehnologija i samo jedna takva masina moze da kosta vise miliona dolara.Ta praksa postoji svuda u svetu,bice i kod nas ako se takva fabrika ikada otvori.Radnici su placeni relativno dobro,uz puno obuke u fabrici ali i u inostranstvu

Snouden

10.11.2013. 11:39

Да је то баш тако, неко би се и раније досетио. Нема од тога ништа, господо. Да би се развила електронска индустрија потребно је мноштво предуслова које ми немамо.

Ludi Milojko

10.11.2013. 13:22

@Snouden - Potpuno si u pravu kada kazes da je za elektrnsku indusriju potrebno mnostvo preduslova koje mi nemamo, ali zato nasoj politickoj eliti ne fali fantazije i prazne propagande kojom nam sole mozak svaki dan. Pre par meseci je nas novi ministar Krstic izjavio da Srbija duguje oko 21 miliardu evra i da se vise necemo zaduzivati, juce dosla nova informacija koja kaze da smo danas duzni 26 miliardi. Ima jedna lepa izreka koja glasi ovako ( kuca se ne drzi na pozajmljenom brasnu)

baba Simana

10.11.2013. 13:34

Prestanite da palite lakoverne,poljoprivreda je nasa nafta shvatite to vec jednom. Hrana ce biti crno zlato uskoro.

radojko

10.11.2013. 13:56

Ovo moze samo da prodje ako tekst procita neki zemljoradnik i kaze to bravo Vucicu.Svako ko radi u oblasti IT-a zna da za proizvodnju cipova trebaju decenije usavrsavanja pratece infrastrukture kako je i Kina radila,pa i ona sama procesore ne proizvodi vec sve oko njih.Ali dobro ne zelim da ulazim u dubinu analize,samo da podsetim da su vec i ranije postojali projekti za IT centar u Indjiji pa neke tamo solarne ploce na jugu i od toga nema vise i komentara.Dosli ,videli stanje kod nas i odose.

nislija

10.11.2013. 16:08

Naša IT industrija je u ogromnom delu šrafciger industrija . Uvoze se gotove komponente i čitavi sklopovi , pa se sklapa gotov proizvod . Ili se uvoze komletne periferije . Dlako smo mi od prozvodnje čipova ! A da podsetim mi smo u Nišu još pre 30 godine imali pravu proizvodnju elektronskih integrisanih kola -čipova . Ali je Katastrofalnom ekonomskom i svako drugom politikom na nivou cele države sve upropašćeno .

cuki

04.12.2013. 16:41

Za ovaj biznis treba čuti što kaže stručna javnost.Pre svega Elektrotehnički fakulteti Srbije,EI Pupin,EI Nis i drugi komponentaši:Srpskim elekroničarima terba inat i jak tajfun u leđa.Postaviš cilj i ako sve ovo navedeno bude kompatibilno uspeh je moguć zašto da ne!

cuki

04.12.2013. 16:51

...NPR. U Srbiji imate dva do tri proizvođača Stepenišnih automata a isto tako i pet do šest uvoznih koji su vrlo tanki po pitanju istrajnosti i pouzdanosti.Ja za potrebe firme SSC KG nabavljam veoma pouzdan,praktičan i jednostavan Stepenišni automat od INGEL-a iz Niša.Veoma smo zadovoljni, firma i kupci.