Zamke na svakoj rati
18. 04. 2013. u 20:40
Paprena kupovina kreditnim karticama na koje se zaračunava kamata, a otplata traje godinama. Roba plaćena „rivolvingom“ košta barem 50 odsto više
SVAKI dinar koji potrošimo plaćajući kreditnim rivolving karticama skupo nas košta, a iz duga, najčešće, izlazimo tek posle nekoliko godina. Zamka kod ove vrste kartica je mesečno plaćanje svega određenog procenta duga, tako da oni koji nemaju novca da namiruju više od minimalne rate, iz ove vrste kredita teško mogu da se iščupaju.
Roba kupljena na ovaj način može da košta bar 50 odsto više. Tako, televizor, na primer, koji ovakvom karticom platite 50.000 dinara, na kraju, u najboljem slučaju, „izađe“ na 72.000 dinara, i to po kamati od „svega“ dva odsto mesečno, i tek nakon tri godine!
- Klijent će trošak od 50.000 dinara otplatiti nakon 37. rate, dok će na ime kamate za to vreme izdvojiti 21.960 dinara - navode u jednoj banci. - Ovo je primer sa nominalnom kamatnom stopom od 24 odsto godišnje, kada nema drugih troškova održavanja kartice, kada se mesečno plaća uvek minimalni iznos. I takođe, pod pretpostavkom da klijent ništa više u tom periodu nije platio tom karticom.
A, dodatni trošak je svakako i članarina koju banke zaračunavaju na sve međunarodno priznate kartice, pa ova računica bude prilično skuplja.
Bankari ipak ističu da se korisnici u poslednje vreme sve više odlučuju za posebne vrste kartica, kojima može da se plaća na rate i to bez kamate. Neke nude beskamatnu mogućnost i postojećim rivolving karticama, ali na određenim prodajnim mestima.

Da je plaćanje na odloženo ponovo uzelo maha pokazuju i podaci o potrošnji po čekovima, koje svojim klijentima izdaje svega nekoliko banaka. Od početka godine samo smo na čekove pazarili, i to uglavnom „na odloženo“ za više od 10 milijardi dinara. Dug po kreditnim karticama, kojima se takođe plaća bar 30 dana kasnije, premašio je 37 milijardi dinara, pokazuju najnoviji podaci Kreditnog biroa.
Trgovci su, umesto banaka, počeli da kreditiraju kupce, odobravajući pazar i na 12 beskamatnih rata, kada se plaća čekovima. Banke su, pak, u želji da im trgovine „ne preotmu“ mušterije, počele da izdaju i kartice kojima je moguća kupovina na rate bez kamate, uglavnom ukoliko se pazari na određenim prodajnim mestima.
ZATVARANjE DžABE
SADA je otvaranje i gašenje kreditne kartice u bankama uglavnom besplatno. Tačnije, prilikom aktiviranja kreditnih kartica, banka može da zahteva redovne prihode ili polaganje određenog depozita, dok je zakon obavezuje da gašenje svake kartice bude besplatno. Naravno, posle namirenih svih dugova po konkretnoj kartici.
nislija
18.04.2013. 22:29
Pre nekoliko godina sam u tada Nacinalnoj štedionici imao kreditnu karticu . Došao sam u situaciju da mi je dug uvek bio isti bez obzira što karticu nisam koristio 6 meseci , a plaćao redovno sve revolvig rate . Da bi se isčupao iz dužničkog ropstva , smesta sam isplatio ceo dug i ugasio karticu . Još su me i kaznili primoravši me da platim održavanje kartice još godinu dana.
@nislija - Istu situaciju sam i ja imao sa ove strane Drine. Pogasio sve i zbogom plastiko, samo Kup Evropskih Sampiona! KES
Kada kupis nesto sa karticom cilj nije da ti ikada isplatis i da se oslobodis duga vec da placas dozivotno. Ako placas minumalno na kartu zaista neces nikada isplatiti. To je nova vrsta ropstva na prvi pogled ne izgleda kao ropstvo ali u svakom smislu reci jeste. Jasno je da Ujedinjene Nacije nemaju nista protiv ropstva dok god banksteri imaju dobru zaradu. Mozda je vreme za novu internacionalnu instituciju koja bi predstavljala interes naroda a ne samo bankstera.
Komentari (3)