Mnogo zainteresovanih za besplatne pravne usluge: Pomoć traže žrtve porodičnog nasilja

V. C. S.

15. 10. 2019. u 16:38

Advokati, notari i medijatori smanjili tarife za 60 odsto. Formular za pomoć dostupan na sajtu Ministarstva pravde

Много заинтересованих за бесплатне правне услуге: Помоћ траже жртве породичног насиља

Foto Tanjug / Čedomir Backović

ZAKON o besplatnoj pomoći je za dve nedelje primene već dao prve rezultate. Mnoštvo ljudi javilo se lokalnim samoupravama i Ministarstvu pravde, najčešće zbog zastupanja u postupcima u vezi sa nasiljem u porodici. Ove podatke izneo je pomoćnik ministra pravde Čedomir Backović na predstavljanju novog zakona, u okviru projekta "EU za pravdu - podrška za poglavlje 23".


Kako se na skupu moglo čuti, oko 4.000 advokata već je upisano u Registar pružalaca pravne pomoći, koji vodi Ministarstvo, kao i petnaestak udruženja građana, desetak notara i sve lokalne samouprave. Registar se ažurira na dnevnoj bazi, a uskoro će se u njemu naći i medijatori.


Advokati koji pružaju besplatnu pomoć i koji za to dobijaju naknadu od države i opština, odnosno gradova, značajno su smanjili tarife, tvrdi Backović:


- Advokati, kao pružaoci pravne pomoći, i notari i medijatori kao pružaoci pravne podrške, umanjili su tarife za 60 do 65 odsto u odnosu na uobičajene. Istog dana kada je zakon stupio na snagu, građani su počeli da se obraćaju lokalnim samoupravama, tražeći svoja prava.


Pravo na besplatnu pomoć imaju korisnici socijalnih davanja, zatim oni koji to nisu, ali bi mogli da se nađu u takvom položaju ako bi sami finansirali troškove postupka i advokata, ali i pripadnici 13 ranjivih grupa, među kojima su žrtve nasilja, žrtve trgovine ljudima, deca, invalidi, tražioci azila, izbeglice, pripadnici LGBT populacije...


Svi oni se obraćaju lokalnim samoupravama i popunjavaju formular, koji se može naći na sajtu Ministarstva pravde. Korisnici socijalne pomoći uz to prilažu potvrde centara za socijalni rad, pripadnici ranjivih grupa ne prilažu nikakve dokaze, već na formularu samo zaokružuju kojoj grupi pripadaju, dok oni koji bi osiromašili plaćajući sudski postupak i zastupanje podnose uz zahtev dokaze o prihodima, nekpokretnostima i vozilu koje poseduju.


Iz Ministarstva poručuju da niko ne treba da prodaje stan da bi platio advokata, pa tako ni posedovanje krova nad glavom neće biti uslov da nečiji zahtev bude odbijen. Ali, ukoliko neko pokuša da zloupotrebi ovaj zakon, ne samo da pružalac pravne pomoći ima pravo da ga odbije, već osoba može i krivično i materijalno da odgovara zbog pokušaja prevare.



NE BIRAJU SAMI ADVOKATA

KORISNICI besplatne pravne pomoći, pošto dobiju "zeleno svetlo" lokalne samouprave, ne mogu sami da biraju advokata kog eventualno žele. Pravni zastupnici biraju se po redosledu sa liste Advokatske komore, odnosno uređenim sistemom kol centra koji već postoji za postavljanje branilaca po službenoj dužnosti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije