Dvojica profesora držala rejting Univerziteta u Beogradu

16. 08. 2019. u 21:10

Državni sekretar za nauku u Ministarstva prosvete Vladimir Popović smatra da je potreban novi zakon o finansiranju visokog obrazovanja, jer ništa nije menjano poslednjih 20 godina

Двојица професора држала рејтинг Универзитета у Београду

Prof. dr Vladimir Popović / Foto Tanjug

PLASMAN Univerziteta u Beogradu na ovogodišnjoj Šangajskoj listi između 401. i 500. mesta je realna pozicija, smatra prof. dr Vladimir Popović, državni sekretar za nauku u Ministarstva prosvete. Za bolji plasman prethodnih godina, podseća Popović, bila su zaslužna dva matematičara, profesori u penziji Stojan Radenović i Zoran Kadelburg, koji su bili na listi 100 najcitiranijih istraživača u svetu.

- Zahvaljujući uspehu dvojice kolega napravila se bolja slika UB od onoga što je stvarno realno - rekao je Popović i dodao da se prof. Kadelburg više ne nalazi na listi najcitiranijih, a da je prof. Radenovića angažovao Univerzitet kralja Sauda u Saudijskoj Arabiji.

Pojašnjava da druge države imaju budžete samo za te namene.

- Mora da se promeni sistem organizacije rada nauke, ne mogu svi istraživači da prođu na pozivima. Novac se razliva na veliki broj ljudi, a ne nagrađuju se oni koji su najbolji. Zato smo formirali Fond za nauku i usvojili novi Zakon o nauci - naveo je Popović za Tanjug.

Pročitajte još: Nema profesora za "večite"

Smatra da je potreban i novi zakon o finansiranju visokog obrazovanja, jer ništa nije menjano poslednjih 20 godina. Na tome će raditi Ministarstvo prosvete zajedno sa univerzitetima.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

bng

16.08.2019. 21:20

Zanima me, ako mi neko moze odgovoriti, na kojoj listi se onda nalazi Stevo Stevic i za koga radi, jer on je bio matematicar sa najvisim Hirsovim indeksom u Srbiji.

debela crvenkapa

20.08.2019. 08:53

@bng - nalazi se na listi najcitiranijih u svetu ali mu je afilijacija strana-recimo, neki arapski univerzitet

ja

17.08.2019. 12:48

Logično je da je došlo do ovoga, jer je sistem finasiranja MNTR forsirao hiperprodukciji radova, a ne kvalitet naučnih publikacija. U trci za poenima gubi se kvalitet. Da bi se publikovao kvalitetan rad sa finasiranje nauke u Srbiji, treba bar 3 do 4 godine rada velikog broja ljudi. To je nemoguca misija, zbog normiranja i silnih zahteva za poenima, koji du neophodni za napredovanje i plate. Taj nekvalitet se poznaje u svetskim razmerama. Dzaba nama ogromni spiskovi M-ova, kada nisu citirani.