ZAŠTITA SRPSKOG PISMA: Vlada će da brani ćirilicu
24. 07. 2018. u 22:31
Saradnja Ministarstva kulture i odbora za standardizaciju srpskog jezika

Ministar Vukosavljević i Sreto Tanasić, foto P.Mitić
MINISTARSTVO kulture i informisanja prosledilo je Vladi Predlog izmena i dopuna Zakona o službenoj i javnoj upotrebi jezika i pisma. Ovo je u utorak potvrdio ministar Vladan Vukosavljević, na potpisivanju protokola o saradnji Ministarstva kulture i Odbora za standardizaciju srpskog jezika. U ime odbor potpisnik je predsednik ovog tela prof. dr Sreto Tanasić.
Ministar Vukosavljević očekuje polemiku u javnosti zbog izmena zakona, ali i da taj važan propis uskoro bude usvojen. Predviđeno je, između ostalog, da ovaj zakon zaštiti ćirilicu, da promoviše njenu upotrebu u natpisima na reklamama, nazivima kompanija i u medijima.
- U svim zemljama službena i javna upotreba jezika su sinonimi, samo kod nas je napravljena hibridna podela da je službena upotreba jedno, a javna drugo - rekao je ministar Vukosavljević. - Naš cilj je da zaštitimo ćirilicu, koja i jeste i nije ugrožena. Nije utoliko što je svi uče od prvog razreda, a jeste jer se u javnoj upotrebi latinica gura u prvi plan.
Pročitajte još - Bitka za ćirilicu i u Švajcarskoj
Prema rečima ministra, saradnja sa Odborom za standardizaciju srpskog jezika pomaže državi da unapredi brigu o jeziku i ćiriličkom pismu.
Odnos Ministarstva kulture prema odboru pohvalio je i njegov predsednik dr Sreto Tanasić, koji je rekao da prvi put u poslednje dve godine dobijaju budžetska sredstva za svoje aktivnosti. Ministarstvo kulture traži i njihovo mišljenje za važna jezička pitanja, kao što je nedavno bilo u slučaju naziva državljanstva - srpsko ili Republike Srbije.
- Tokom 20 godina, koliko odbor postoji, bilo je situacija u kojima je država krupna jezička pitanja rešavala bez nas, pravila se da za nas nije čula, da ne zna da postojimo. To u poslednje dve godine nije slučaj. Odnos Ministarstva kulture se promenio - kaže Tanasić.
Lex
24.07.2018. 22:44
1. Службена употреба треба да се односи на сва правна лица регистрована у Србији. Лично може да ради ко шта и како хоће и да пише како хоће. Свако општење правних лица међусобно или према грађанима мора да буде на српском језику и ћирилици. 2. Све што има везе са туризмом - прво на српском (ћирилица) па на енглеском 3. Истицање логотипа и назива на језику који није службени у Србији (нпр. енглески или француски) да се плаћа годишње много више. Од тог новца обновити библиотеке у Србији.
@Lex - Слажем се с Вама у свему, одлично сте све написали, сем у једном. Наиме, непотребно је код нас терати власнике страних трговачких марки да их пишу посрбљено. То је могуће у Русији и Бугарској, јер они нису правили овакве лоше експерименте као ми са својим језиком и културом.Сасвим ће бити довољно ако успемо да све што је на српском буде исписано на ћирилицом. Не треба ићи у радикализам који више није могућ.Дакле, овако: Продавница "Butterfly". Тиче ме се само српски део тог натписа.
4. Подаци у пасошу да буду исписани на српском (ћирилица) и енглеском (то подразумева и име и презиме). Такво решење имају Руси и Грци. Редизајнирати страницу пасоша и личне карте. Дати неком професионалном дизајнеру да направи лепо графичко решење. 5. Уличне табле - дупло мањи испис на енглеском (транслитерација , а не ХР латиница). 6. Једини изузетак је код организације међународних скупова и такмичења - ту правила о језику одређује организатор у складу са интерним правилима. 7. Лектори
Браво
Ni birokratija ni papirologija nece odbraniti cirilicu. Uozbiljite se, ministre.
Komentari (32)