CELA DRŽAVA U BORBI PROTIV DROGE: Nadležni najavljuju novi plan protiv opasne pošasti

M. Rogač

02. 07. 2018. u 12:02

Kancelarija za borbu protiv droga zajedno sa Ministarstvom zdravlja upravo je formirala radnu grupu za izradu novog akcionog plana, kao deo nacionalne strategije do 2021. godine

ЦЕЛА ДРЖАВА У БОРБИ ПРОТИВ ДРОГЕ: Надлежни најављују нови план против опасне пошасти

Foto Tanjug-AP

KANCELARIJA za borbu protiv droga zajedno sa Ministarstvom zdravlja upravo je formirala radnu grupu za izradu novog akcionog plana, kao deo nacionalne strategije do 2021. godine. Problem narkomanije može da reši samo celo društvo i kada se apsolutno svi uključe i naprave sistem za to. Srbija treba da iskoristi iskustvo drugih zemalja, prilagodi ga situaciji u kojoj se nalazi, svesna da je ovo problem na mnogo širem nivou.

Ovako, za “Novosti”, govori Milan Pekić, direktor Vladine kancelarije koja koordinira državnim organima u sprečavanju zloupotreba narkotika. Njihov zadatak, a sve u skladu sa evropskim pravilima, jeste da se udruženo bore protiv ove pošasti. Jedni, kako objašnjava naš sagovornik, kroz primenu represivnih mera, rade na smanjenju ponude, drugi kroz primenu raznih oblika prevencije, treba da smanje potražnju za drogama, kao i da osmisle programe za lečenje i model za “smanjenje štete”, kroz davanje nove šanse lečenim zavisnicima.

- Do oktobra bi trebalo da bude gotov novi akcioni plan - najavljuje Pekić. - Uz pomoć eksperata Evropskog monitoring centra za droge i zavisnost od droga (EMCDDA) Kancelarija je uradila evaulaciju akcionog plana i utvrđeno je sledeće - od 104 predviđenih aktivnosti celog državnog aparata, završeno je 34, 66 su u toku, a četiri nisu još započete jer zavise od ovih prethodnih.

Kako ukazuje Pekić, u razgovorima predstavnika Kancelarije za borbu protiv droga sa Ministarstvom za evropske integracije i Kancelarijom Evropske delegacije u Srbiji, govori se i o mogućnostima pokretanja novog projekta.

"SRAMOTA I PROPAST" - NARKOMANIJA nije problem pojedinca, već svih nas. Dešava se da roditelji otkriju da im dete ima problem sa narkoticima. Ćute zbog sramote, vraćaju dugove. Ostanu bez novca. Pozajmljuju od najbližih, dižu kredite. Zavisniku u jednom trenutku svi, prijatelji i rođaci, okreću leđa jer ih je već prevario. Sam i beznadežan, okreće se kriminalu. Prema ovom najgorem scenariju, dešava se da ta spirala zavisnosti i očaja rezultirala samoubistvom ili ubistvom. Uništen je najmanje jedan život, kao i cela porodica. Na taj način društvo gubi u svakom smislu i zato mora da nađe rešenje i pokaže da onaj ko pati od bolesti zavisnosti ima šansu i nije sam - naglašava Milan Pekić.

- Njime bi se pokrila istraživanja trenutnog stanja u Srbiji, kako bismo utvrdili koji model rešenja je najbolji za nas i kako bi prevencija dobila još više pažnje, u sam projekat planirano je da se uključe sva ključna ministarstva i organizacije - kaže Pekić.

Prema rečima našeg sagovornika, obrazovanje i širenje znanja o narkoticima i ovoj bolesti zavisnosti ne treba da se odnosi samo na mlade i njihove roditelje, već i na “širi krug”.

- Moramo da podignemo na viši nivo edukaciju o ovom problemu, i među profesorima, roditeljima, medicinskim osobljem ali i kod svih drugih koji nisu imali priliku da imaju saznanja o ovoj negativnoj pojavi. U tome je važna saradnja i sa nevladinim sektorom, odnosno organizacijama civilnog društva pa smo zato početkom ove godine potpisali memorandum o saradnji sa više organizacija civilnog društva - naglašava direktor Kancelarije.

Najčešće korišćena i najdostupnija droga u Srbiji jeste marihuana.

- Ona je najlakša za uzgajanje. Klimatski uslovi su pogodni, a može da se gaji i u veštačkim uslovima, u ilegalnim laboratorijama. Pritom, Srbija je, kao što je poznato, deo centralne balkanske rute trgovine narkoticima. Marihuana se ovim putem prebacuje iz Albanije u zapadnu Evropu - objašnjava Pekić.

Heroin “putuje” iz Avganistana, preko Turske i Bugarske. Veći deo ode za zapadnu Evropu, ali manja količina ipak završi u Srbiji.

- Kokain dolazi iz Južne Amerike, a narastajući problem su sintetičke droge. One stižu iz zapadne Evrope, ali prave se i na teritoriji naše države. Opasne su zbog sastojaka i štetnih posledica na organizam koje nastaju u kratkom periodu konzumiranja - objašnjava Pekić.

Milan Pekić / Foto Privatna arhiva


Najviše novih droga je među sintetičkim kanabionidima. Svaka zemlja ima listu psihoaktivnih supstanci, kako bi mogla da ih kontroliše, spreči zloupotrebe i sankcioniše.

- Srbija prati pojave novih droga, kako bi ažurirala spisak postojećih supstanci - kaže naš sagovornik. - Na primer, nove droge nastaju i u kućnim laboratorijama. Dovoljno je da se promeni deo hemijskih supstanci i to je već drugi narkotik, koji nije na listi registrovanih zabranjenih psihoaktivnih supstanci. Kod nas, kao i u drugim evropskim zemljama, postoji sistem ranog upozoravanja na pojavu novih psihoaktivnih supstanci, koji je u nadležnosti Ministarstva zdravlja.

Policija u poslednje vreme sve više otkriva "štekove" dilera droge / Foto Tanjug

SMRT TROJE MLADIH

* U SAMO deset dana tokom juna, troje mladih je izgubilo život zbog, kako se sumnja, predoziranja narkoticima

* SREDNjOŠKOLAC i sportista Jovan Paunović iz Beograda preminuo je na Vojnomedicinskoj akademiji nakon noćnog provoda na jednom splavu u centru Beograda. Njegovoj porodici je rečeno da mu je u krvi pronađena ogromna količina ekstazija

* NEMANjA Š. (18) iz Bačke Palanke pronađen je mrtav u svojoj sobi

* TELO Marije M. (16) pronađeno je u Kragujevcu u stanu, navodno njenog druga.

* SUMNjA se da su oboje koristili narkotike

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Hermes

02.07.2018. 14:47

Preporučujem svima da pročitaju knjigu ''Deca sa stanice Zoo''. Na mene je ostavila neverovatan utisak. Nikada neće ni pomisliti da probaju drogu. Ta knjiga treba da je deo lektire.

Maksa

08.11.2018. 22:36

Cela drzava, ali je samo narod u toj borbi. Testovi za narkotike skuplji od narkotika, test analiza kose 100 eur, bas se drzava zalaze svim silama.