Nada u obveznice

J. Ž. SKENDERIJA

12. 06. 2018. u 13:50

Inicijativa da penzionerska potraživanja postanu javni dug. Prof. Milojko Arsić: To bi nas vratilo u situaciju iz 2014. godine

Нада у обвезнице

Foto: Tanjug

DA li će penzionerska potraživanja prema državi na ime gotovo četvorogodišnjeg umanjenja penzija biti proglašena za javni dug i pretvorena u obveznice koje bi se isplaćivale u narednih pet godina, ili će država čekati odgovor suda na tužbe nekoliko desetina hiljada oštećenih penzionera, pitanja su koja muče najstarije u Srbiji, ali su trenutno bez odgovora.

Mogućnost pretvaranja u javni dug sugerisali su pravnici na nedavno održanim "Budvanskim pravničkim danima", kao kompromisno zakonsko rešenje. Na taj način bi se, po njima, izbegli ogromni budžetski izdaci koje mogu da prouzrokuju mnogobrojne penzionerske tužbe.

Prof. dr Milojko Arsić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu napominje da je reč o potencijalno velikim sredstvima, višim od 100 milijardi dinara, čija isplata bi predstavljala veliki udar na javne finansije, a time i na privredu Srbije.

- Ako se eventualno umanjene penzije pretvore u javni dug, a to se ostvari uz istovremeno visoko redovno povećanje penzija i plata, rast ulaganja u vojsku, zdravstvo i smanjenje poreza, ubrzo bismo se našli u istoj situaciji kao krajem 2014. godine - kaže profesor. - Druga mogućnost je da se u tom slučaju sačuva makroekonomska stabilnost, ali da se žrtvuju drugi rashodi države, što bi značilo da se odustane od redovnog usklađivanja penzija ili da ono bude minimalno, da plate rastu minimalno, da se smanje ulaganja u infrastrukturu, kao i da se odustane od smanjenja poreza.

PREDLOG: KAO STARA DEVIZNA ŠTEDNjA JAVNI dug za penzionerska potraživanja bi, prema predlogu pravnika, trebalo postaviti analogno zakonskom rešenju o tzv. staroj deviznoj štednji, čija se desetogodišnja isplata završava u junu ove godine. Iznos neisplaćenih potraživanja trebalo bi pretvoriti u obveznice koje bi se sukcesivno isplaćivale u narednom petogodišnjem roku, uz mogućnost njihove prevremene prodaje na finansijskom tržištu i uz garantovano pravo nasleđivanja.

Prof. Arsić kaže da su uštede na penzijama bile nužne da bi se sprovela fiskalna konsolidacija i sprečio bankrot države, ali je to urađeno na pravno problematičan način.

- Naime, uštede su ostvarene tako što su različitim grupama penzionera čekovi različito smanjeni - nekima za jedan odsto, a nekima za skoro četvrtinu, dok 60 procenata penzionera nije imalo smanjenje - kaže profesor. - Na taj način promenjeni su odnosi između različitih nivoa penzija koji su određeni penzijskim zakonom. Nisam siguran da li iz toga nužno sledi da umanjenje penzija mora da se pretvori u javni dug. Ipak, čini mi se da to nije nužno, osim u slučaju ako bi se zakon o smanjenju penzije proglasio neustavnim.

Za Mihajla Radovića, predsednika Udruženja sindikata penzionera Srbije, vlast je kreirala ovakav način umanjenja penzija, "ali nije razmišljala o tome da će nekada morati da nadoknadi ono što je oteto".

Za Radovića je neprihvatljivo i da niko ne govori o kamati, iako je reč o državnoj štednji. Svaka štednja, po njemu, podrazumeva i određenu kamatu.




Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Hisar 008

12.06.2018. 14:34

Već vidjeno sa vojnim penzionerima gde su kamate i sudsko-advokatki troškovi narasli skoro kao dug.Ovo mi liči na lobiranje advokata,jer je siguran dobitak.Ekonomisti i poreznici znaju odgovor.

Stef

12.06.2018. 14:56

Favorizovanje jedne kategorije ljudi na račun drugih specijalnost je raznih vlasti na ovom prostoru još od nacionalizacije posle rata. Oduzimanje poljoprivrednog zemljišta i deljenje bezemljašima, oduzimanje kuća i stanova, fabrika, banaka, pa usput i života ukoliko se vlasnici ne slažu sa tim. Do dana današnjeg nismo rasčistili sa tom filozofijom. Postoji neverovatan otpor da se vrati oduzeto posle rata, a evo nas ponovo raspravljamo o nečemu što je oduzeto bez pravnog osnova.